Rok važenja „plavih pasoša“ ističe sutra i po najavama nadležnih neće biti produžetka njihove primene.
Ministarstvo unutrašnjih poslova podsetilo je građane da rok važenja starih pasoša ističe 31. decembra ove godine i pozvalo građane da podnesu zahtev za izdavanje nove, biometrijske putne isprave.
Građani koji borave u inostranstvu se, takođe, podsećaju da MUP može odgovoriti na njihove zahteve za dobijanjem novih dokumenata – lične karte i pasoša za vreme dok borave u Srbiji.
MUP je do sada izdao oko 3,7 miliona biometrijskih pasoša i 3,5 miliona ličnih karata, navedeno je, 20. decembra u odgovoru MUP-a, dostavljenom Tanjugu.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je polovinom decembra da nema promene u roku isteka važenja starih pasoša i da će ostati 31. decembar.
Sve banke u Srbiji biće obavezne da od 1. jula dozvole isplatu zarada zaposlenima samo ako su istovremeno isplaćeni i porezi i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.
Ako na računu firme nema dovoljno novca za istovremenu isplatu zarada, poreza i doprinosa, banka će dozvoliti isplatu strazmernog dela plata i pripadajućih poreza i doprinosa.
Te novine propisane su izmenama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, koje je juče usvojila Skupština Srbije.
Zakon stupa na snagu osam dana od objavljivanja u „Službenom glasniku“, ali je primena odredi koje se odnose na obaveze banaka u isplati zarada odložena šest meseci, kako bi se banke osposobile za taj posao.
„Banke koje ne obustave izvršenje naloga za isplatu zarada bez naloga za istovremeno plaćanje pripadajućih poreza i doprinosa kazniće se za prekršaj novčanom kaznom koja odgovara visini neplaćenih poreza i doprinosa, uvećanom za 50 odsto“, piše u Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i administraciji.
Poreska uprava će, kako je Beti danas rečeno u toj službi, bankama obezbediti besplatno softversko rešenje za primenu zakonskih novina koje se odnose na istovremenu isplatu zarada, poreza i doprinosa.
Novina u Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji je i objavljivanje spiska poreskih dužnika.
Odmah posle stupanja zakona na snagu objavićemo listu poreskih dužnika, građana i privrede, tako da će javnost imati uvid ko redovno izmiruje obaveze prema državi, naveli su u Poreskoj upravi.
Vlada Srbije je na današnjoj telefonskoj sednici donela uredbu kojom se najviša ukupna stopa marže u prometu osnovnih životnih namirnica ograničava na 10 odsto, potvrdio je Tanjugu ministar poljoprivrede i trgovine Dušan Petrović.
Kako je “Blic” ranije pisao, zbog visokih marži koje zaračunavaju trgovci Vlada Srbije je odlučila da snizi marže na osnovne životne namirnice u koje spadaju mleko, brašno, ulje, šećer i nekoliko vrsta mesa. Uredba se odnosi na pšenično brašno tip 400 i 500, jestivo suncokretovo ulje, termički obrađeno kravlje mleko (pasterizovano, sterilizovano), jogurt, beli kristalni šećer i svinjsko, goveđe i kokošje sveže meso i slatkovodnu ribu. Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“ odnosno sutra i važiće šest meseci od dana stupanja na snagu. Kako je istaknuto u resornom ministarstvu, cilj njenog donošenja je sprečavanje, odnosno korekcija nastalih deformacija u cenovnoj strukturi određene robe u fazi prometa na malo, i to osnovnih prehrambenih namirnica, odnosno poremećaja na tržištu koji ima za posledicu otežano snabdevanje robom i uslugama od vitalnog značaja za život i zdravlje ljudi. Naime, na osnovu podataka Ministarstva poljoprivrede i trgovine iz decembra ove godine, utvrđeno je da postoji veliki raspon u maloprodajnoj ceni pomenutih proizvoda, kao i značajna margina u rasponu citiranih maloprodajnih cena osnovnih prehrambenih proizvoda u trgovinskoj mreži Republike Srbije. Na osnovu toga, „može se zaključiti da se u određenim situacijama javlja neprimereno visoka trgovinska marža, čime se značajno otežava ekonomska dostupnost navedenih osnovnih prehrambenih namirnica potrošačima, s obzirom na trgovinski format ili lokaciju u kojoj se obavlja promet“, ističe se u uredbi. Ukupna stopa marže se obračunava kao zbir pojedinačnih stopa marži u svim fazama prometa, a u odnosu na proizvođačku cenu robe, odnosno cenu po kojoj se roba prvi put stavlja u promet na unutrašnjem tržištu, i uključuje sve troškove i pogodnosti (rabate, kasas konto i sl.) iskazane na fakturi ili putem knjižnog odobrenja.
Prema proračunima stručnjaka iz Vlade, litar dugotrajnog mleka posle smanjivanja marži u maloprodaji bi trebalo da košta 69 dinara, kilogram šećera 88 dinara, litar ulja oko 120, dok bi cena pilećeg mesa po kilogramu trebalo da bude oko 200 dinara.
Rok plaćanja proizvođaču, odnosno dobavljaču robe ne može biti duži od 60 dana od dana prijema računa za isporučenu robu. Povraćaj (remitenda) robe ne može biti veća od dva odsto vrednosti isporučene robe na mesečnom nivou. Uredba predviđa i novčanu kaznu od 200.000 do dva miliona dinara za pravno lice, a može se izreći i zaštitna mera zabrane da vrši određene delatnosti u trajanju od šest meseci do jedne godine. Za odgovorno lice u pravnom licu predviđene su novčane kazne od 50.000 do 150.000 dinara, a za preduzetnike od 50.000 do 500.000 dinara i može se izreći zaštitna mera zabrane vršenja određenih delatnosti u trajanju od šest meseci do jedne godine. Nadzor nad primenom ove uredbe obavlja Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede.
Od 1. januara 2012. carina na uvoz novih automobila iz Evropske unije 2,5 odsto, umesto sadašnji pet, što će uticati na to da cene automobila do 10.000 evra budu niže oko 1,5 odsto, izjavio predsednik Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova Miloš Petrović.
On je kazao da je i to malo pojeftinjenje ranije bilo dovedeno u pitanje zbog ekološke takse za automobile od 12.000 dinara po toni, koja je uvedena krajem novembra, i naglasio da su uvoznici dobili obećanje od Ministarstva za zaštitu životne sredine da će njena primena biti odložena za godinu dana. „Zbog toga su niže cene jeftinijih automobila od Nove godine sasvim izvesne“, naglasio je Petrović.
On je napomenuo da će carina na uvoz vozila van Evropske unije ostati 12,5 odsto.
U Srbiji je od početka 2011. prodato jedva 29.000 vozila, što je pad od 30 odsto u odnosu na godinu pre, rekao je on.
Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ u okviru svoje akcije zapošljavanja „110 najboljih“ objaviće 31. decembra u tri dnevna lista oglas za prijem 110 visokoobrazovanih stručnjaka pripravnika, saopšteno je.
EPS ponovo želi da pruži šansu najboljima da kroz rad u ovako velikom sistemu steknu i prva praktična znanja.
Konkursi za radna mesta su otvoreni u matičnom preduzeću i privrednim društvima „HE DJerdap“, „HE Drinsko-Limske“, „Termoelektrane Nikola Tesla“, „Rudarski basen Kolubara“, „TE-KO Kostolac“, „Panonske TE-TO“, „Elektrovojvodina“, „Elektrodistribucija Beograd“, „Elektrosrbija“, „Jugoistok“ i „Centar“.
Uslovi za konkurs su diploma završenog fakulteta predviđena za konkretno radno mesto, znanje engleskog jezika i znanje rada na računaru. Najdetaljnija informacija o uslovima i načinu konkurisanja biće objavljena na sajtu JP „Elektroprivreda Srbije“ (www.eps.rs).
Prijave za sva radna mesta će se podnositi isključivo elektronskim putem na sajtu EPS u delu „Ljudski resursi – Zaposlenje – aktuelni konkursi“. Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objavljivanja konkursa.
EPS je i 2010. godine raspisao konkurs na koji je pristiglo čak 8.000 prijava. Od 6.000 ispravnih prijava tada je izabrano 157 najboljih, koji su godinu dana sticali znanja i praksu u obilazeći sve delove kompanije od površinskih kopova do postrojenja za distribuciju električne energije.
Nakon uspešno završenog jednogodišnjeg pripravničkog staža, svih 157 mladih je letos i zaposleno u „Elektroprivredi Srbije“, navedeno je u saopštenju.
Čak polovina novca od 1,2 milijarde dinara, koliko je predlogom budžeta predviđeno za pomoć građanima u kupovini stanova sledeće godine, biće namenjena onima koji budu kupovali nekretnine u beogradskom naselju Stepa Stepanović i budućem stambenom kompleksu u Ivana Ribara na Novom Beogradu. Ministar Oliver Dulić očekuje da će izdvojena sredstva biti dovoljna za kupovinu oko 2.000 stanova uz subvenciju države, ali poručuje da ko želi da kupi nekretninu požuri i iskoristi povoljne uslove za rešavanje stambenog pitanja.
Ovakva podela sredstava predviđena je novom uredbom o subvencionisanim stambenim kreditima, koju je pripremilo Ministarstvo ekologije, rudarstva i prostornog planiranja, a koja bi ukoliko bude usvojena trebalo da se primenjuje već početkom sledeće godine. Ministar Dulić za „Blic” kaže da povoljnosti treba iskoristiti u prvih šest meseci sledeće godine jer, kako objašnjava, ako potražnja bude velika, novac će biti potrošen ranije. On kaže da svi oni koji planiraju da kupe stan treba da iskoriste uslove koji će biti znatno povoljniji nego u ovoj godini. Uredbom je predviđeno da država subvencioniše 20 odsto kredita, dok bi učešće kupca biti smanjeno na pet odsto. Uz te uslove do nekretnine od 50.000 evra moguće je doći uz učešće od svega 2.500 evra. Biće uklonjena i starosna granica, koja je do sada bila 45 godina, a povećan je i limit za maksimalna neto primanja za 30.000 dinara, na 150.000 dinara.
Državni sekretar Ministarstva Nemanja Komazec kaže da su pale kamate na stambene kredite, a cene nekretnina su manje nego pre dve, tri godine. – Predložićemo uredbu u kojoj će stajati da će jedan deo za kupovinu stanova biti na državnim projektima masovne stanogradnje, poput Stepe Stepanović i u perspektivi stambenog kompleksa na lokaciji Ivana Ribara na Novom Beogradu. Druga polovina bi bila namenjena za sve ostale građevinske projekte – objašnjava Komazec. On dodaje da će ukoliko tražnja bude veća Ministarstvo obezbediti dodatni novac. – Mi ćemo sigurno obezbediti dodatna sredstva, i to najmanje u iznosu od 500 miliona dinara. To će biti ostvareno kroz rebalans budžeta ili neki drugi način, recimo iz tekuće budžetske rezerve i slično. Postoji više opcija na koje smo spremni, ali u svakom slučaju moraćemo da se konsultujemo s Ministarstvom finansija – kaže državni sekretar Nemanja Komazec. On kaže da Ministarstvo uslove garantuje za celu 2012. godinu, ali da će od tražnje za tim kreditima zavisiti i da li će se oni isporučivati cele godine ili ne. Prema podacima Ministarstva, sa oko 1,7 milijardi dinara država je pomogla u kupovini oko 1.800 stanova. Samo u oktobru i novembru skoro trista građana iskoristilo je državne subvencije da bi sebi obezbedili krov nad glavom.
Uslovi za subvencionisane kredite
Visina učešća države je 20 odsto (vraća se poslednjih pet godina otplate bez kamate) – do sada bilo 15 odsto
Učešće korisnika kredita 5 odsto – do sada 10 odsto
Kamata – šestomesečni euribor + 4,5 % na godišnjem nivou – do sada bilo 4,9 %
Maksimalna neto primanja (pojedinačna) 150.000 dinara – do sada je bilo 120.000 dinara
Nema starosne granice (u 2011. do 45 godina starosti)
Banke odlučuju kome će dati kredit
Kada se završi otplata kredita, korisnik ne može imati više od 70 godina
Prema predlogu budžeta za sledeću godinu, za pomoć građanima u kupovini stanova izdvojeno je 1,2 milijarde dinara
Potpredsednica vlade za privredu i regionalni razvoj Verica Kalanović izjavila je juče da će u 2012. biti prioritetne aktivnosti usmerene na privlačenje investicija u našu zemlju i otvaranje novih radnih mesta, kao i razvoj infrastrukture i podizanje standarda građana u svim delovima Srbije
Svi programi koji su dali rezultate u prethodnom periodu biće nastavljeni u idućoj godini, rekla je Kalanovićeva za Tanjug navodeći da će se pregovarati i sa svim zainteresovanim investitorima, kojima treba stvoriti uslove da dođu i ostanu u Srbiji.
Potpredsednica vlade je istakla da će se u narednom periodu baviti aktivnim merama za zapošljavanja kako bi se održao ili povećao postojeći nivo zaposlenosti u narednoj godini.
„Sledeća godina će biti izborna i prosto ne možemo da sklonimo u stranu činjenicu da Srbija u izbornoj godini, gotovo po pravilu, gura pod tepih najveće probleme“, istakla je Kalanovićeva dodajući da bi trebalo promeniti tu lošu praksu.
Ona je naglasila da je „potpuno jasno da će u periodu pred izbore biti velikih reči i obećanja – da će se za tri meseca završiti ono što nije urađeno u prethodne tri godine“.
Kalanovićeva je rekla da se ona time neće baviti već mnogim malim projektima koji čekaju na realizaciju, kao i problemima običnih ljudi.
„Ne smemo da zaboravimo ni da će 2012. biti godina u kojoj će još uvek ‘buktati’ ekonomska kriza i da će se privreda i veliki broj građana boriti sa njenim posledicama“, navela je ona.
Potpredsednica vlade je napomenula da Srbija još uvek nema previše atraktivan poslovni ambijent za ulaganje zbog birokratije i sporog izdavanja građevinskih dozvola i da su trenutno Hrvatska, Rumunija i Mađarska privlačnije investitorima.
Kalanovićeva je kazala da je program za podršku direktnim investicijama domaćim i stranim kompanijama i zapošljavanje novih ljudi dao dobre rezultate navodeći da je u okviru njega u prethodnih pet godina investirano oko milijardu evra.
„Sve dok budemo zaostajali u poslovnom ambijentu, na primer, od Rumunije ili Hrvatske, mi ćemo se sa njima boriti tom mrvicom – podsticajima“, rekla je Kalanovićeva.
Nova novčanica od 2.000 dinara je danas, 31. decembra puštena u opticaj. Izrađena je po svetskim standardima, sa najsavremenijim elementima zaštite od falsifikovanja
Nova novčanica se uvodi u opticaj, kako je rekao guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, da bi se za oko 20 miliona komada smanjila ukupna količina novčanica u opticaju, a time i troškovi njihove izrade za oko 170 miliona dinara.
Novčanica od 2.000 dinara prvi je novi apoen koji se pušta u opticaj posle više od sedam godina.
Na licu nove novčanice je portret Milutina Milankovića (1879-1958), geofizičara i inženjera, tvorca teorije ledenih doba. Na naličju je figura Milankovića sa stilizovanim prikazom te njegove teorije.
Nova je po vrednosti druga, iza novčanica od 5.000 dinara koja se koristi od 2003. godine i na kojoj je portret pravnika Slobodana Jovanovića (1869-1958).
U opticaju su i novčanice od 10, 20, 50, 100, 200, 500, 1.000 dinara.
Na njima su potreti Vuka Stefanovića Karadžića, Petra Drugog Petrovića Njegoša, Stevana Stojanovića – Mokranjca, Nikole Tesle, Nadežde Petrović, Jovana Cvijića i Đorđa Vajferta.
Krajem septembra NBS je pustila u opticaj novčanice od 10, 20 i 200 dinara na čijem naličju je izmenjen Veliki grb Srbije.
Javno preduzeće „Srbijagas“ i kompanija „Jugorosgas“ sklopile su juče aneks ugovora o isporuci prirodnog gasa za potrebe Srbije u prvom kvartalu 2012. godine, kojim će cena gasa za Srbiju biti niža za 12 odsto
Kako su rekli u „Srbijagasu“, na osnovu dogovora sa kompanijom „Gasprom“, cena gasa za srpsko tržište će biti niža za 12 odsto u odnosu na prethodni ugovor, što znači da će za prvi kvartal 2012. cena gasa, umesto ranije predviđenih 545, iznositi 478 dolara za 1.000 kubnih metara gasa.
Aneks ugovora potpisali su generalni direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović i izvršni direktor „Jugorosgasa“ Vladimir Koldin.
Ovim aneksom, koji će važiti do potpisivanja novog, dugoročnog ugovora o snabdevanju gasom iz ruskih izvora, na osnovu međudržavnog sporazuma, obezbeđeno je stabilno snabdevanje srpskog tržišta prirodnim gasom u toku iduće godine.
Njime je preciziran i način na koji će se, u obostranom interesu, koristiti kapaciteti podzemnog skladišta gasa u Banatskom Dvoru, kako u pogledu skladištenja, odnosno utiskivanja gasa, tako i u pogledu korišćenja tog podzemnog rezervoara kao novog mesta isporuke gasa za potrebe srpskog tržišta.
Autor M.S. Izvor Južne vesti | Niš Gradonačelnik Niša i predsednik Skupštine grada Miloš Simonović i Mile Ilić ocenili su na novogodišnjem prijemu u Gradskoj kući da je protekla godina bila teška, ali uspešna za grad. Mile Ilić je izdvojio za 2012. godinu izmeštanje pruge iz centra Niša i početak gradnje novog Kliničkog centra kao kapitalne projekte. Miloš Simonović je u pozdravnom govoru naglasio da je zdravlje najvažnije. – Nadam se da će nas neke generacije pamtiti da smo pokrenuli dobre i pozitivne stvari u gradu da bi se bolje živelo. Sledeća godina biće teška na ekonomskom i svim drugim planovima. Nadam se da ćemo pronaći put da se u ovom gradu bolje živi – rekao je Simonović. On je kasnije rekao da je Grad izdvojio 500.000 evra za kompletnu adaptaciju Tvrđave koja bi trebala da „zasija“ u vreme proslave Milanskog edikta 2013. godine. Na ovom skupu bilo je nekoliko desetina zvanica iz raznih oblasti društvenog života Niša.