|
||||||||
Poslato na 25 maj 2013 od admin
|
||||||||
Poslato na 25 maj 2013 od admin
U hladnjači Darka Topalovića u Miokovcima kod Čačka pakuju se jagode za izvoz u Rusku Federaciju, najpre u plastičnu kutiju sa otvorima za strujanje vazduha. Deset takvih pakovanja, koja primaju od 480 do 500 grama voća, smešta se u kartonsku gajbicu, sve sa bar kodovima razume se, i upućuje u Krasnodar, hladnjačom od 15 tona, koja putuje tri dana.
Obaveza je da nijedan plod ne sme da bude lakši od 18 grama (najteži meri 65) i svaka jagoda mora imati bar 25 milimetara u prečniku.
– Prošlo je vreme izvoza u drvenim gajbicama. Ovo su pravila iz ozbiljnog poslovnog sveta i sa ovakvom robom Srbija može da izađe na svako tržište – kaže Topalović za „Politiku”.
Njegov zadatak jeste da u okolnim selima otkupi jagode, upakuje i utovari, dok je izvoznik preduzeće „Medžik fruts lend” iz Beograda, čiji je vlasnik Dobrosav Nikolić.
– Već smo isporučili jednu hladnjaču i pripremamo još dve. To znači da će do kraja sedmice iz našeg sela u Rusiju biti upućeno ukupno 45 tona jagoda. Posao odmah nastavljamo na isti način, kombinovanim izvozom jagode i trešnje, a zatim i kajsije. Miokovci su selo sa najviše stabala kajsije u Srbiji – ističe Topalović.
On kaže, međutim, da ovogodišnji izvoz u Rusiju nije ni blizu najboljih godina.
– Razni izvoznici iz Srbije slali su na to tržište sve i svašta. Zato moramo ponovo da se borimo za dolazak na stare pozicije.
Ove sedmice, Topalovićev kamion svake večeri dolazi u Rajac na Jelici, po tek ubrane jagode. U tom selu živi jedan od najvećih proizvođača u ovom kraju Ratko Martać (62), koji sa suprugom Oliverom i decom Hristinom i Milošem, jagode gaji na 60 ari. I oni se drže pravila koja nameće novo doba.
– Zasad se najpre đubri stajnjakom, a zatim sledi prihranjivanje vodorastvorljivim đubrivima, kroz sistem „kap po kap”. Biljke se prskaju pet puta, kao poslednji koristi se preparat protiv truleži. Iako se u Evropskoj uniji za ovaj preparat čak i ne računa karenca, mi smo sami uveli pravilo da deset dana pred berbu nema prskanja, ma šta se dogodilo – priča Olivera, koja je u kući zadužena za brigu o biljkama.
Martaći su u jagodnjak pustili izvorsku vodu sa vrela udaljenog 50 metara od kuće. Svake druge godine oni uništavaju svoj zasad totalnim preparatom, pa u avgustu na ista mesta sade nove živiće jagode. Jer, već treće godine bokori ove biljke počinju da se umnožavaju a plodovi smanjuju, pa to više nije posao koji se naročito isplati.
U ovom domaćinstvu jagode se neguju već 50 godina neprekidno. Nekad su vožene kombijem ili karavanom „vartburg” bez rashladnih uređaja, noću i jutrom prodavane u Dubrovniku, Sarajevu ili Zagrebu. Martaći misle da je ovo možda najisplativija voćna vrsta.
– Prošle godine, za kilogram smo dobijali od jednog do 2,2 evra, zavisno od vremena berbe. Ove sedmice prodajemo po ceni od 130 dinara, ali takva je godina i ne žalimo se – veli Ratko Martać.
U hladovini, na stolu pod tremom, berači drže vagicu da bi izmerili najkrupnije plodove. Dok smo mi bili u Rajcu doneli su više jagoda po 60, a najkrupnija je merila 62,7 grama.
Poslato na 25 maj 2013 od admin
| | Izvor: eKapija | ||
|
Udruženje poslovnih žena Srbije uputilo je 17. maja 2013. poziv za prijavu na konkurs za godišnju nagradu „Cvet uspeha za ženu zmaja 2013″, koja će u oktobru, po sedmi put biti dodeljena najuspešnijim preduzetnicama u Srbiji. Nagrada će se dodeliti u dve kategorije: za “ najevropskiju žensku firmu“ i za „najbolji model zapošljavanja“, kao i u potkategoriji „samozapošljavanje“. „Cvet uspeha za ženu zmaja“ je prva ustanovljena nagrada kojom se afirmišu uspešne preduzetnice u Srbiji i ovo je već sedma godina za redom u kojoj Udruženje poslovnih žena Srbije uz pomoć institucija, međunarodnih programa razvoja, korporativnih sponzora i svojih članica dodeljuje ovo priznanje. Nagradu „Cvetu uspeha za ženu zmaja“ u poslednjih šest godina dobilo je skoro 60 žena. Javni poziv, opis projekta i konkursna dokumentacija dostupni su na sledećoj stranici. Nagrada je otvorena za sve poslovne žene koje imaju udela u vlasništvu preduzeća i dominiraju u upravljanju, bez obzira na vrstu delatnosti. Rok za dostavu prijava je 30. jun ove godine. Svečana dodela nagrade Udruženja poslovnih žena Srbije biće održana 29. oktobra ove godine u Beogradu. |
||
Poslato na 25 maj 2013 od admin
|
||||||||
Poslato na 20 maj 2013 od admin
|
||||||||
Poslato na 09 maj 2013 od admin
|
||||||||
Poslato na 07 maj 2013 od admin
| | Izvor: eKapija | ||
|
U Beogradu je formiran inicijativni odbor za osnivanje Komore arhitekata Srbije (KAS) koji sačinjavaju – Udruženje arhitekata Srbije, Udruženje pejzažnih arhitekata Srbije, Akademija arhitekture Srbije, kao i predstavnici visokoobrazovnih institucija Srbije, fakulteta, departmana i studijskih programa iz oblasti arhitekture. Inicijativni odbor, odnosno organizacije i institucije koje u njemu učestvuju, usvojili su Deklaraciju o osnivanju Komore arhitekata Srbije i dostavili ovaj dokument Vladi Republike Srbije, odnosno Ministarstvu građevinarstva i urbanizma. U tekstu deklaracije naglašava se potreba da se u Srbiji redefiniše uloga arhitekata i arhitekture uopšte, kao matične struke za pitanje ukupnog kvaliteta naše građene sredine i uređenja arhitektonske delatnosti. U tom smislu i u skladu sa iskustvima razvijenih sredina, a posebno dostignutim nivoom ustrojstva i shvatanja značaja ove oblasti u Evropi, ocenjeno je kao neophodno, neizbežno i nužno da i arhitekti imaju svoju samostalnu, društveno i zakonski prepoznatu i institucionalno organizovanu strukovnu organizaciju, koja treba da se bavi svim pitanjima vezanim za arhitektonsko projektovanje, urbanističko i prostorno planiranje, pejzažnu arhitekturu, standarde i normative, kao i drugim temama bitnim za status ove odgovorne društvene uloge. Stoga je, zaključak je ove Deklaracije, kao i drugde neophodno urediti ovu oblast posebnim zakonom o Komori arhitekata Srbije, odnosno drugim zakonima koji regulišu ovu delatnost. Imajući u vidu navedene ciljeve, inicijativni odbor je već sačinio predlog nacrta zakona koji će biti dostavljen svim relevantnim subjektima: Vladi, odnosno Ministarstvu građevinarstava i urbanizma, i svim nadležnim odborima Skupštine Srbije. |
||
Poslato na 07 maj 2013 od admin
| Smanjenje poreza na zarade sa 12 na 10% – Vlada najavljuje izmenu 6 poreskih zakona | ||
| Utorak, 30. 04. 2013.|11:57 | Izvor: Tanjug | en de | |
|
Ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić izjavio je da će odmah posle prvomajskih praznika Vlada Srbije predložiti smanjenje poreza na zarade sa 12 na 10%, povećanje doprinosa za penzijsko osiguranje sa 22 na 24% i podizanje limita za paušalne poreze sa tri na šest miliona dinara. - Cilj novog paketa poreskih zakona je da pomognemo pre svega zanatlijama i malim i srednjim preduzećima da se dodatno rasterete. Planiramo podizanje limita za paušalni porez sa tri na šest miliona dinara, što će olakšati život zanatlijama i preduzetnicima – rekao je Dinkić za praznični broj „Blica“. - Takođe, ići ćemo na rasterećenje privrede od oko dve milijarde dinara na godišnjem nivou tako što ćemo smanjiti porez na zarade sa 12 na 10% i povećati neoporezovani iznos dohotka sa 8.700 na 11.000 dinara – kazao je ministar finansija i privrede. Istovremeno, naveo je on, biće povećan doprinos za penzijsko osiguranje, sa 22 na 24%. - Dakle, efekat ove poreske reforme biće pojačanje prihoda penzijskog fonda, smanjenje transfera iz budžeta ka penzionom fondu, a istovremeno i rasterećenje privrede, jer dižemo neoporezovani iznos dohotka – rekao je Dinkić. - Najveće rasterećenje će imati oni kojima je najteže, koji trenutno isplaćuju najmanje plate – rekao je ministar Dinkić, navodeći da će šest poreskih zakona biti promenjeno. |
||
Poslato na 29 april 2013 od admin
|
|||||||
|
|||||||||||
Poslato na 17 april 2013 od admin
| Izvor: Tanjug | ||
|
Nacionalna organizacija potrošača Srbije (NOPS) zatražila je da se zabrani prodaja osnovne vrste hleba od 450 grama po vekni proizvedenog od brašna tip 500, dok u resornom Ministarstvu trgovine navode da je moguće da se u maloprodaji pojavi hleb od tog brašna, manje gramaže od pola kilograma. U NOPS-u tvrde da se proteklih dana u pojedinim trgovinama i pekarama osnovna vrsta hleba „sava“ prodaje od 450 grama, a prema zakonu vekna ne sme da bude lakša od pola kilograma. U Ministarstvu spoljnje i unutrašnje trgovine objašnjavaju da su, prema važećoj Uredbi o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna T-500, proizvođači obavezni da proizvedu i stave u promet „savu“ najmanje 40% od dnevne proizvodnje svih vrsta hleba i da cena vekne ne sme biti viša od 48,5 dinara. - Ostatak proizvodnje nije obuhvaćen nikakvim uredbama, tako da je moguće da se u maloprodaji pojavi hleb od iste vrste brašna, a manje gramaže, a pošto taj deo proizvodnje nije obuhvaćen uredbom, nema ni osnova za kontrolu – rekli su Tanjugu u Ministarstvu. Kompanija „Delhaize Srbija“ saopstila je da je „sava“ od pola kilograma po vekni u ponudi u svim „Maxi“ i „Tempo“ maloprodajnim trgovinama u skladu sa uredbom, ali je u prodaji i nova vrsta hleba po povoljnijoj ceni. - Obezbedili smo i drugu vrstu hleba koja po gramaži i karakteristikama više odgovara prosečnom potrošaču, beli hleb „sava don don“ od 450 grama po vekni koji se prodaje po još nižoj ceni od 36.99 dinara – istakli su u tom trgovinskom lancu. - Nikako nismo želeli da na bilo koji način obmanjujemo potrošače, što se vidi i ukoliko se preračuna cena hleba – za gramažu od 500 grama beli „hleb sava don don“ koštao bi 41.10, a polubeli hleb „dunav“ 39.99 dinara, što je značajno manje od cene hleba koji je pod Uredbom – navode u kompaniji „Delhaize Srbija“. |
||