Direktor Agencije za privatizaciju Vladislav Cvetković izjavio je danas u Beogradu da podelu besplatnih akcija „Telekoma Srbije“ treba očekivati uskoro pošto je ta državna institucija završila sve tehničke i pripremne radnje koje prethode izlasku pomenute kompanije na Beogradsku berzu.
Cvetković je u izjavi Tanjugu naglasio da preostaje još da organi uprave “Telekoma Srbije” sprovedu neophodne procedure, odnosno usvoje za to predviđena akta.
- Agencija za privatizaciju je završila sve tehničke pripreme za podelu akcija „Telekoma“. Ono što još predstoji jeste da upravni organi „Telekoma“ sprovedu još neke procedure, posle čega će biti omogućeno građanima da dobiju te akcije u svoj posed i da sa njima slobodno raspolažu - rekao je Cvetković.
On je istakao da će tržiste kapitala dati odgovor kolika je vrednost akcija „Telekoma“ u ovom momentu.
Po njemu, neke procene koliko jedna akcija može da vredi se mogu dati na osnovu procenjene vrednosti koja je za 51 odsto kapitala „Telekoma“ iznosila 1,4 milijardi evra, kao i cene koju je dao ponuđač na tenderu za prodaju nacionalnog teleoperatera „Telekom Austrija“, 950 miliona evra za 51 odsto kapital i 450 miliona evra za investicije.
- Sasvim izvesno da će akcije „Telekoma“ biti vredne i da će njihova vrednost rasti, tako da u tom pogledu očekujem da će to biti jedna od najkvalitetnijih i najlikvidnijih hartija koje građani mogu da raspolažu- ocenio je Cvetković, i dodao da očekuje i da će veoma brzo biti podeljene besplatne akcije iz Akcionarskog fonda.
Građanima koji su već dobili besplatne akcije Naftne industrije Srbije i Aerodroma „Nikola Tesla“, pripašće 15 odsto akcija „Telekoma“, dok će bivši i sadašnji radnici dobiti 6,5 odsto odsto akcija.
Direktor Agencije za privatizaciju Srbije Vladislav Cvetković najavio je da će u januaru biti podeljene besplatne akcije Aerodroma „Nikola Tesla“ „Građani koji su stekli pravo na besplatne akcije, dobiće po jednu akciju Aerodoma čija je nominalna vrednost 600 dinara i kojima će moći da trguju na Beogradskoj berzi“, rekao je Cvetković. On očekuje da će tržišna vrednost akcija Aerodroma biti veća od toga jer je to uspešno preduzeća, te je preporučio građanima da ne žure sa prodajom tih vlasničkih papira. Agencija nastoji da, istovremeno sa akcijama Aerodroma, građani dobiju i besplatne akcije Akcionarskog fonda, u šta su objedinjeni paketi akcija ranije privatizovanih preduzeća i onih koja tek treba da se prodaju, rekao je Cvetković.Privatizacija „Bratstva“ iz Subotice najuspešnija Upitan koje bi privatizacije u 2010. godini ocenio kao uspešno sprovedene, Cvetković je rekao da to može da kaže za prodaju „Bratstva“ iz Subotice. „Tu smo uspeli da obezbedimo najboljeg mogućeg investitora u evropskim okvirima, „Tatravagonku“ iz Slovačke, firmu koja je najveći evropski proizvođač vagona. Taj ugovor je potpisan i njegova realizacija će krenuti u toku 2011. To je jedna dobra privatizacija, i ona, na neki način, simbolizuje i model privatizacije koji je sada prilagođen novim uslovima“, ukazao je Cvetković. Vrednost akcija Akcionarskog fonda je sada 170 miliona evra, a 4,8 miliona građana koji su stekli pravo na besplatne akcije, dobiće po pet akcija tog fonda čija je pojedinačna nominalna cena 550 dinara. Te akcije će ubrzo posle podele moći da se prodaju na berzi, po ceni koju odredi tržište, ali će njihovo unovčavanje početi kasnije, kad Agencija proda pakete akcija koje su u portfelju Akcionarskog fonda. „Naš zadatak je da pakete prodamo po najboljoj ceni, kako bi građani dobili što više novca za svoje akcije“, rekao je Cvetković. Građani koji su stekli pravo na besplatne akcije su početkom 2010. godine dobili po pet akcija Naftne industrije Srbije, čija je nominalna vrednost bila 500 dinara, a sleduju im i besplatne akcije Telekoma i Elektroprivrede Srbije (EPS), za koje se procenjuje da će biti najvrednije. Akcije Telekoma će biti podeljene posle prodaje tog preduzeća, koja se očekuje u prvoj polovini 2011. godine, a uslov za podelu akcija EPS-a je da se to preduzeće transformiše u akcionarsko društvo što se očekuje tokom 2012. godine. „Biće teškoća u privatizaciji oko 200 preostalih društvenih firmi koje nisu prodate u dosadašnjoj privatizaciji. Za svaku pojedinačno ćemo tražiti najbolji model prodaje – nema univerzalnih rešenja“, rekao je Cvetković. „Sigurno je da neće biti lako nikome ko se bavi privredom i ekonomijom u 2011. godini, ali svima nam je zadatak da uložimo napor kako bi u narednim godinama počeo proces reindustrijalizacije Srbije“, kazao je on i podsetio da je za unapređenje poslovnog ambijenta potrebno da se otklone i prisutni sistemski problemi – od ubrzavanja izvršnih i sudskih postupaka do smanjivanja birokratije i efikasnijeg izdavanja određenih građevinskih dozvola.U 2010. raskinuto 127 ugovora „Do sada je raskinuto 604 ugovora o prodaji, od čega je samo u 2010. godini bilo raskinuto 127 ugovora“, kazao je Cvetković, dodajući da je Agencija dosad obavila kontrole u ukupno 8.700 preduzeća, a samo u protekloj godini 1.206. Nakon raskida 604 ugovora, deo firmi je ponovo privatizovan, deo je otišao u stečaj, dok je oko 200 preduzeća ostalo i dalje u nadležnosti Agencije. Od 2001. godine kada je počela privatizacija u Srbiji, prodato je 2.400 društvenih firmi, od čega je prihod u budžet bio oko tri milijarde evra. Još nije rešen status 70 preduzeća čiji su osnivači iz drugih republika SFRJ. Država sada upravlja u 240 firmi u kojima je raskinut privatizacioni ugovor i uskoro će biti izabrani najbolji zastupnici državnog kapitala. Na konkus Agencije za taj posao javilo se 1.300 kandidata, a konačna lista profesionalnih upravitelja će biti napravljena u prva dva meseca 2011. godine. Cvetković je rekao da je Agencija za privatizaciju, zbog nepoštovanja preuzetih obaveza, raskinula 600 kupoprodajnih ugovora. Nesavesni kupci su platili kazne, a neki od njih su u zatvoru. „U pripremi je strategija privatizacije lokalnih komunalnih preduzeća i izvesno je da neće biti primenjen jedinstven model“, kazao je Cvetković. Svaka sledeća privatizacija, kako je naglasio, biće pažljivo planirana, na osnovu iskustava iz prethodnih prodaja. Agencija sada sprovodi 486 stečajeva preduzeća, a do sada je okončala 320 takvih postupaka.
Direktor Agencije za privatizaciju Vladislav Cvetković izjavio je da će svi građani Srbije koji su ostvarili pravo na besplatne akcije, posle Nove godine, dobiti po jednu deonicu „Aerodroma Nikola Tesla“, koja će nominalno vredeti oko 600 dinara, kao i po sedam akcija iz Akcionarskog fonda, čija će pojedinačna nominalna cena biti 550 dinara.
Cvetković očekuje da građani sa tim akcijama izađu na berzu i otpočnu trgovinu u drugoj polovini januara iduće godine.
On je, istovremeno, izrazio uverenje da će tržišna vrednost akcija, koje će dobiti građani, biti „značajno veća od nominalne.“
Građani će dobiti samo jednu akciju od „Aerodroma Nikola Tesla“, jer nije reč o velikom privrednom društvu, objasnio je čelnik Agencije za privatizaciju.
Kada je reč o podeli akcija „Telekoma Srbija“, realno je očekivati njihovu podelu nakon okončanja prodaje te telekomunikacione kompanije i završetka finansijske transakcije, a to je između prvog i drugog kvartala naredne godine, rekao je Cvetković.
Direktor Agencije za privatizaciju istakao da će se tek nakon te privatizacije znati „šta je to što je najbolja vrednost ‘Telekoma’, a samim tim i akcija“, pa će tako i građanima biti jasno ispod koje cene ne bi trebalo da ih prodaju.
Ostaje, naravno, da se vidi kakve će obaveze preuzeti novi većinski vlasnik „Telekoma“, da li će postojati neka obaveza, kao što je to bio slučaj sa Naftnom industrijom Srbije (NIS), da u nekom roku od dve godine ima obavezu da otkupi te akcije, kazao je Cvetković.
On je podsetio i da će većinski vlasnik NIS obavezao i da uputi ponudu za preuzimanje preostalih akcija NIS-a, koje su podeljene građanima.
„Veoma brzo će, kako smo obavešteni, svi građani koji su ostvarili prava na besplatne akcije NIS imati priliku da svoje akcije unovče, dodao je Cvetković, misleći na zakonsku obavezu objave ponude za preuzimanje od strane „Gaspromenjefta“ do kraja februara naredne godine.
Agencija je angažovano radila na pripremi procesa besplatne podele akcija i drugih preduzeća, a sa tim poslom će nastaviti da se bavi i narednoj godini, rekao je Cvetković.
Naftna industrija Srbije trebalo bi da, prema biznis planu za 2011, sledeće godine investira najmanje 45 milijardi dinara. To je, ne računajući investicije u kupovinu akcija, verovatno rekord ne samo za NIS već i za mnoge druge investitore, rekao je Kiril Kravčenko, generalni direktor te kompanije za najnoviji broj Ekonom:east magazina.
Bez obzira na to što je ova godina bila teška za naftno tržište, NIS je prema njegovim rečima uspeo da u prvih devet meseci ostvari dobit od 2,7 milijardi dinarao i rast u svim segmentima. Ako do kraja decembra vrednost dinara dodatno ozbiljnije ne padne, ovogodišnja dobit NIS-a biće veća nego u prva tri kvartala, uz EBITDA-u koja neće biti manja od 25 milijardi dinara. Ovogodišnji profit najverovatnije će biti iskorišćen za pokrivanje gubitaka iz prethodnih godina koji su, na osnovu rezultata 2009. iznosili oko 37 milijardi dinara, ali o tome će definitivno odlučivati Upravni odbor i Skupština akcionara.
Prošle godine u projekte modernizacije NIS-a uloženo je oko 60 miliona evra, ove godine biće uloženo dvostruko više i ona će biti završena 2012, najavljuje prvi čovek NIS-a i dodaje: „Tržište se, međutim, otvara 1. januara sledeće godine i moramo da radimo i na drugim segmentima koji će nam obezbediti mogućnost da ostanemo u igri do kraja 2012, kada će lokalna rafinerija početi da proizvodi sve derivate evropskog standarda i kada će biti na istom konkurentnom nivou sa stranim proizvođačima.“
„Planiramo da efikasna proizvodnja u Pančevu nakon rekonstrukcije bude četiri miliona tona što je značajan porast prerade. Veći deo ćemo prodavati na tržištu Srbije, gde ćemo imati najbolju mrežu benzinskih stanica u zemlji i dobre pozicije u veleprodaji. Ali imamo i dva ciljna tržišta, Rumuniju i Bugarsku. Uz pomoć ruskog akcionara već radimo na pripremi terena za promet derivata na tim tržištima“, najavio je Kravčenko.
Za NIS će, prema njegovim rečima, najveći izazov nakon otvaranja tržišta biti borba za klijenta zato što će se tražiti proizvodi evro standarda koje NIS, iako ih je već i ponudio na tržištu Srbije, zbog tehnoloških ograničenja za sada ne može da proizvede u dovoljnim količinama. Zato ta kompanija neće samo proizvoditi, prerađivati i prodavati svoje derivate, već će se baviti i uvozom, kao i ostali konkurenti. NIS će uvoziti oko 60 odsto evrodizela, a kupovaće i manje količine, ne više od 10 odsto, benzina evropskog standarda. Ta goriva će „gotovo sigurno“ nabavljati u okruženju, o čemu su komercijalni pregovori u toku.
Kravčenko procenjuje da će cena proizvoda evro standarda biti kod svih prometnika u Srbiji otprilike ista, „iako, naravno, zbog velike ponude na tržištu i nadmetanja za kupca, može doći do izvesnog pada cena kod svih prodavaca“. Veleprodajne cene će, pak, postepeno padati.
Govoreći o budućem načinu obračuna cena Kravčenko je rekao: „Nas ne brine previše koji će konkretno model biti primenjen. Dobar metod je da se potpuno prepusti tržištu slobodno formiranje cena, kao u Bugarskoj i Rumuniji. Ali moguće je i da država određuje maksimalne cene, kao u Hrvatskoj i Sloveniji, po formuli Mediteran. Najvažnije je da pravedno budu izračunati logistički troškovi. Nas bi u tom delu pre trebalo upoređivati s Mađarskom nego sa Hrvatskom ili Bugarskom, jer oni imaju izlaz na more i alternativu direktnih isporuka.“
Veći deo tehničkih priprema za otkup akcija od malih akcionara, koji bi većinski akcionar NIS-a, Gaspromnjeft, trebalo da ponudi do kraja februara sledeće godine je završen. Gaspromnjeft ima obavezu da otkupi akcije po ceni ne nižoj od cene akcije pri kupovini kontrolnog paketa, to jest ne manje od 4,8 evra po akciji, i to je nešto više od sadašnje tržišne cene akcije. „S jedne strane, reklo bi se da je to privlačno, ali s druge to je tek nekoliko procenata razlike, a srednjoročne i dugoročne perspektive rasta vrednosti akcije su nekoliko puta veće. Kad se u obzir uzme modernizacija koju sprovodimo, povećanje efikasnosti, kao i rast rezervi nafte i gasa i naš izlazak u inostranstvo, računamo da će vrednost 2013. porasti minimum dva puta“, rekao je Kiril Kravčenko.
Na Beogradskoj berzi ubeležen je promet od 105,31 milion dinara (989.696 evra)
Indeksi akcija su u plusu, Belex15 je znatno porastao za 3,31 odsto na 642,67 poena, a opšti Belexline je u zelenom dva procenta i zaključen je na 1.262,98 poena čime je nastavljen uzlazni trend od prošle nedelje.
Najprometnije u kontinuiranoj trgovini i nadalje su akcije AIK banke sa prometom od 33,42 miliona dinara, uz rast cene za 8,6 odsto na 3.151 dinar. Akcije te banke porasle su od početka oktobra 13,2 odsto.
Akcijama Naftne industrije Srbije trgovano je u nešto većem obimu nego u petak, za 17,59 miliona i bez promene cene, pa je vrednost akcije trenutno 475 dinara.
Komercijalna banka imala je odličan promet od 10,68 miliona.
Jedna je od retkih akcija sa padom vrednosti u ponedeljak iako su njene hartije pojeftinile tek 0,15 odsto i cena na zatvaranju bila je oko 25.000 dinara.
Agrobanka beleži promet od osam i po miliona uz rast cene za 1,4 odsto na preko sedam hiljada dinara, a Energoprojekt promet od 6,7 miliona dinara uz skok cene akcije za 3,8 odsto na 980 dinara.
Među dobitnicima izdvajaju se kragujevačka Kredi banka čije su akcije skuplje za oko 19 odsto i vrednost hartije dostigla je 2.500 dinara.
Galenika Fitofarmacija beleži skok cene od devet procenata na 6.000 dinara, a i Soja protein i Tigar, sa A Listinga Beogradske berze, ubeležili su rast od 8,38 , odnosno pet procenata.
Pri tom, Soja protein imao je i promet hartijama od 6,3 miliona.
Pad cene imao je Progres od preko deset odsto, pa je vrednost akcije trenutno 105 dinara, a promet u ponedeljak je bio 52.482 dinara.
Kada je reč o trgovanju po metodu preovlađujuće cene, zapažena je trgovina akcijama beogradske punionice Koka Kole za preko milion dinara.
Obveznicama se trgovalo za nešto preko devet miliona dinara.
Učešće stranih investitora bilo je 46,96 odsto u ukupnoj i 51,43 odsto u trgovini akcijama, s tim što su bili aktivniji na strani kupovine sa učešćem od oko 74 odsto.
Najaktivniji brokeri bili su KBC Sekjuritis (Securities) sa učešćem u vrednosti prometa od 10,57 odsto, a sledi Komercijalna banka sa 10,47 odsto.
Prošlonedeljno trgovanje na Beogradskoj berzi obeležio je rast ukupnog prometa i pad vrednosti indeksa
Istrgovano je skoro 700 miliona dinara, od čega je 87 odsto činio promet akcijama, dok je trgovanje obveznicama stare devizne štednje iznosilo svega 90 miliona dinara.
Najtrgovanija bila je serija A2014 sa istrgovanih 22,7 miliona dinara, dok je najveće interesovanje investitora vladalo je i ovog puta za akcijama AIK banke čiji je promet dostigao 266 miliona dinara. U grupi najtrgovanijih, ali sa značajno nižim ostvarenim prometom, našli su se i Univerzal banka i Naftna industrija Srbije (NIS) sa 103 miliona dinara, odnosno 95 miliona dinara.
Najveći nedeljni dobitnici bili su Alfa plam sa skokom cene akcija od 7,12 odsto, Progres sa 6,67 odsto i Jubmes banka čije su akcije na nedeljnom nivou poskupele 5,46 odsto.
Među gubitnike svrstali su se Putevi Užice sa padom cene od 11,29 odsto, Dunav osiguranje čije akcije su jeftinije za 9,33 odsto i Komercijalna banka sa nedeljnim padom cene od 8,14 odsto.
Indeksi Beogradske berze završili su nedelju u crvenom, pa je tako indeks najlikvidnijih akcija Belex15 na nedeljnom nivou pao za 1,96 odsto, dok je Belexline izgubio 0,98 odsto svoje vrednosti.
Učešće stranih investitora u ukupnom prometu kretalo se u proseku oko 33 odsto, uz značajno intenzivnije prisustvo na strani kupovine.
Stanica koja radi na sunce i vetar, u mreži kompanije Telenor, puštena je danas u rad u mestu Pločica, u Opštini Kovin. Ovaj ekološki pilot projekat prva je u nizu „zelenih“ investicija kompanije Telenor u oblasti napajanja telekomunikacione mreže. Uz podršku Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje, u projektu su učestvovali domaći stručnjaci, koji su projektovali hibridno postrojenje na sunce i vetar, i izvođači, koji su montirali složene uređaje. Nastavite čitanje
Niš je prošle godine obezbedio 26 miliona dinara za zapošljavanje 130 pripravnika, a ove godine će za te namene biti obezbeđeno još 32 miliona dinara, uz pomoć kojih treba da se zaposli 150 pripravnika, izjavio je niški gradonačelnik Miloš Simonović.
Simonović je sa saradnicima posetio preduzeće „Lovopromet“ koje koristi sredstva za zapošljavanje pripravnika iz gradskog programa.
Posle isteka pripravničkog staža, 60 odsto pripravnika je prošle godine zasnovalo radni odnos s poslodavcem, rečeno je novinarima tokom obilaska.
Za posao mogu da konkurišu kandidati sa srednjom, višom i visokom školskom spremom, bez obzira na godine starosti.
Javni poziv za poslodavce za ovu godinu biće objavljen 14. juna.
Zbog velikog interesovanja klijenata i svakodnevnih kontakata koje imamo sa ljudima iz Beograda i okoline, o mogućnostima pohađanja naših kurseva na ovoj teritoriji, Eduka plus d.o.o. je u saradnji sa preduzećem ANP Solution d.o.o. iz Beograda krenula u realizaciju plana otvaranja odeljenja u Beogradu. Obuke i kursevi su tako organizovani da su istog kvaliteta, po istim planovima i programima kao i u samoj Educi plus. Opremanje prostora je u završnoj fazi tako da je i upis kandidata već krenuo.
Za sve informacije u vezi kurseva Eduke plus u Beogradu možete se javiti na brojeve telefona:
Eduka plus 018/512-535
065/50-100-55
ANP Solution 065/65-95-444
Možete nas kontaktirati i putem naše kontaktne forme.
Eduka plus je u saradnji sa Agencijom za konsalting i knjigovodstvene poslove ANP iz Prokuplja otvorila odeljenje u kome će zainteresovani klijenti iz Prokuplja i okoline imati mogućnost da pohađaju sve kurseve iz palete naših usluga po istovetnom planu i programu rada, kao i u centrali Eduke plus u Nišu. Ovom saradnjom je omogućeno našim budućim klijentima kojima je Prokuplje bliža destinacija od Niša da obuke sa istim nivoom kvaliteta pohađaju uz smanjenje troškova putovanja.
Agencija ANP se nalazi u Tržnom centru kod Tehničke škole u Prokuplju, ul. Ratka Pavlovića bb. Kontakt telefon 027/322-102 mob. 062/217-605
U "EDUKA PLUS" centru pohađala sam kurs knjigovodstva i preduzetništva. Koncept nastave i stručnost predavača su u potpunosti opravdali moja očekivanja. Celokupna obuka zasnivala se na primerima iz najrazličitijih poslovnih situacija i realnoj dokumentaciji. Izuzetno sam zadovoljna predavačima koji su nam na profesionalan, ali i veoma jednostavan način preneli svoja znanja i iskustva. Sve pohvale!
Diplomirani ekonomista
Verica Cvetković
Pre pohadjanja Edukinog kursa sam bila potpuni laik u oblasti knjigovodstva. Za mene je knjigovodstvo bilo nešto sasvim nelogično. Danas, posle završenog kursa, iako pravnik po formalnom obrazovanju, vlasnik sam privrednog društva cija je pretežna delatnost pružanje knjigovodstvenih usluga. Zahvaljujući Eduki sam pokrenula sopstveni posao i Eduka mi je i dalje velika podrška u samostalnom poslu.
Sva stečena znanja na kursu su i te kako primenljiva u praksi, uradila sam biznis plan po uputstvima dobijenim na kursu i dobila sredstva za samozapošljavanje NSZ-a, iako ne spadam ni u jednu kategoriju nezaposlenih lica koja imaju prednost pri dobijanju sredstava.U mom slučaju je bio presudan biznis plan, naravno i sertifikat o kursu preduzetništva iz Eduke, jer bi u suprotnom morala da čekam vise meseci da dodjem na red za obuku iz preduzetništva pri NSZ-u.
Na kraju, ali ne i manje važno, u Eduki vlada takav optimizam i pozitivna atmosfera da vas prosto nateraju da se "pokrenete".
Zahvaljujem se svima u Eduki, znanje koje sam ovde stekla kao i podrška koju sam dobila su mi jako značajni.