LiveZilla Live Help

Arhiva tagova | "preduzetnici"

Tags: ,

Kako cveta porodični biznis – U poseti Rasadniku Petrović u selu Jabučje kod Lajkovca

Poslato na 29 april 2013 od admin


Izvor: eKapija

U četiri plastenika, na oko 900 kvadratnih metara, prostire se rasadnik porodice Petrović u selu Jabučje kod Lajkovca, prema rečima domaćina „Ekonometra“ – trenutno najvećeg sela u Srbiji. Kada je ekipa Ekonometra posetila Rasadnik Petrović krajem marta, mnogi cvetni zasadi su bili još u početnoj fazi, pa se njihov puni procvat očekuje tek krajem aprila. Petunije, begonije, obične i ledene muškatle, salvija, lepi Jova i još desetine vrsta cveća, ambijent je u kome Radoslav Petrović razvija ovu porodičnu manufakturu od 2004. godine. Zajedno sa suprugom Danijelom, ocem Sretenom i majkom Milicom, i ćerkicama Ivanom (7 godina) i Jovanom (9), koje su zadužene za veselu atmosferu i kućnog ljubimca – psa po imenu Žaklina – sledeće godine obeležiće punu deceniju poslovanja.

A sve je počelo spontano, kada je Radoslav Petrović, inače mašinski tehničar, posmatrajući svoje najbliže okruženje zaključio da postoji velika tražnja i interesovanje za cvećem, pa je pomislio da bi vredelo pokušati sa tim biznisom. Dodatni motiv bio je što se gajenjem cveća mogao baviti kod kuće, praktično u svom dvorištu.

– Komšije iz sela došle su jednog dana i predstavile mi svoju ideju da se bave uzgajanjem cveća. Onda sam i ja odlučio da naručim određenu količinu semena, ali tada sam zaista bio početnik, nismo imali ni plastenik, niti smo bilo šta znali o ovom poslu. Naručili smo seme koje je stizalo iz Holandije i bilo veoma kvalitetno, a u početku se nismo opredelili za jednu vrstu cveća jer ih nismo dovoljno poznavali. Krenuli smo sa radom i prve godine odlično prošli – prodali sve i uspeli da pokrijemo uložena sredstva. Tada sam već počeo da pratim konkurenciju i prilikom izlaska na pijacu posmatrao šta najbolje ide i šta ljudi najviše kupuju – objašnjava, u razgovoru za Ekonometar, Radoslav Petrović početke svog poslovanja.

Prvi plastenik bio je mali, površine 17-18 kvadratnih metara. Biljke su grejane sijalicama, a Radoslav je u tom malom plasteniku napravio mini plastenike, zatim palete, i na kraju ga kompletno opremio. Prema rečima sagovornika, ceo postupak, odnosno proces proiz-vodnje, naučio je kroz razgovor i konsultacije sa drugim cvećarima koji su mu izašli u susret i rado pomogli svojim savetima.

- Prve godine smo imali nekoliko vrsta cveća, od kojih su neke potpuno nepoznate, ali smo, s obzirom na malu količinu, uspeli da prodamo celu proizvodnju. Već sledeće sezone rešili smo da kompletan prihod od prodaje uložimo dalje, ali je pitanje bilo u kom pravcu krenuti i kako razvijati posao. Napravili smo jedan baštenski plastenik koji je bio širok pet i dugačak 15 metara, i time praktično utrostručili površinu za uzgajanje cveća – kaže Radoslav.

Samim tim povećan je i izbor, pa su se uz petunije, ledene i obične muškatle, pojavili i salvija, lepi Jova, kadifa i još neke vrste koje je bilo lakše gajiti. Te druge godine Petrovići su opet imali lep rod, cveće je stiglo na vreme i uspeli su sve da prodaju, iako su se orijentisali na lokalno tržište – svoje ukrasne biljke prodaju samo u Lajkovcu. Radoslav kaže da su kupci uglavnom žene koje kupuju za svoje bašte ili terase, a kada je reč o širenju tržišta objašnjava da je rasadnik sada dostigao kapacitet da može sa svojim cvećem da izađe i na kvantašku pijacu, ali da mu računica govori da su troškovi prevoza do Beograda i taksa za pijačno mesto previsoki, ili jednostavno rečeno „ne isplati se“.

- Odlučili smo da se fokusiramo na kvalitet, makar i po cenu manje proizvodnje, jer ja volim da imam kvalitetan proizvod, a ceo proces pripreme cveća traje i po četiri-pet meseci, za pojedine vrste i duže. Tako je već u trećoj godini poslovanja narod čuo za nas i stekli smo stalne mušterije.

Celokupnu proizvodnju treće godine Petrovići su prodali za petnaestak dana, a onda je Radoslav, po savetu kolege cvećara iz Mionice, tog leta odlučio da se malo bavi i trgovinom. Naime, na beogradskom kvantašu je kupovao najkvalitetnije cveće i prodavao svojim redovnim mušterijama u Lajkovcu. Tako je nastavio da bude prisutan na tržištu i u međuvremenu, dok u svojim plastenicima priprema novu sezonu, a kupci su znali gde mogu da nađu kvalitetan proizvod.

Posle nekoliko uspešnih godina, odlučuju da nastave sa širenjem posla i, kako Radoslav kaže, „krenu u ozbiljniju proizvodnju“. Napravio je veći plastenik – dužine 40 metara, sa većom konstrukcijom i duplim izraelskim najlonima koji važe za najkvalitetnije i najdugotrajnije. Njegove ozbiljne namere počela je 2008-2009. godine da prepoznaje i konkurencija, jer tako malo tržište nije moglo da prihvati još velikih cvećara.

- Pojavio se jedan veliki proizvođač cveća iz Lazarevca, kome sam već počeo da predstavljam problem. On je imao veliku proizvodnju, ali je moj „plus“ bio to što sam iz Lajkovca, iz lokalne sredine, i mene narod poznaje. Iako sam i dalje bio mnogo manji od konkurenta ipak sam prodavao više cveća, tako da mi je na kraju rekao „ovde nema mesta za obojicu“. Odlučio je da se povuče i zadržao je svoje tržište u Lazarevcu, koje nije malo, a ja sam počeo da naručujem reznice i da još ozbiljnije ulazim u posao – ističe Radoslav.

Petrovići kažu da do sada nisu izveli preciznu računicu o ukupnom ulaganju u rasadnik, ali se cifra kreće možda i do 20.000 evra. Ovaj porodični biznis, koji traži velika ulaganja – rada, vremena i finansija – ipak im je omogućio da malo bolje žive i da uz određeni profit mogu sebi da priušte putovanja, bolji automobil ili sređivanje porodične kuće.

- Sve dosadašnje investicije finansirali smo iz sopstvenih sredstava. Nismo uzimali bankarske kredite jer nam nije isplativo. Kada smo planirali širenje posla i ulaganja, logičnije nam je bilo da iskoristimo deo prihoda od prethodne godine, nego da taj novac trošimo, a zatim banci vraćamo kredit uz visoke kamate. Inače, najveći troškovi su nam svake godine nabavka biljaka, semena i sadnica, repromaterijala, sistema navodnjavanja „kap po kap“, insekticida, a veliki izdatak ali još veća muka je grejanje plastenika i održavanje temperature u njima – kažu Danijela i Radoslav.

Kada svedu račune i pokriju uložena sredstva, svi Petrovići praktično imaju po jednu minimalnu platu i kažu da su time zadovoljni. Što se tiče planova, Radoslav za Ekonometar zaključuje da su trenutno dostigli optimalnu granicu i da ne planiraju širenje jer im ovaj obim i način poslovanja sasvim odgovara.

Edukacija preko Interneta

Petrovići su u posao sa gajenjem cveća ušli kao početnici, bez ikakvog predznanja, a Radoslav kaže da su učili kroz razmenu iskustava sa drugim cvećarima. Danas se o najnovijim dostignućima u branši, opremi za plastenike i zaštiti biljaka informišu i edukuju putem interneta i foruma u kojima učestvuju proizvođači cveća i stručnjaci.

Saveti za početnike

- Teško je proceniti koliko je ulaganja potrebno ako bi neko sada odlučio da se bavi cvećarstvom. Kada smo mi počinjali saksije su koštale 1,5 dinar, a danas su tri, poskupele su i biljke i supstrat, dok je prodajna cena cveća ostala ista. Samo konstrukcija plastenika, bez dodatne potrebne opreme, košta 3.000 evra. Zato su u prednosti oni koji su ranije počeli, pa sada samo dopunjavaju i unapređuju svoj posao. Mislim da bez šest do sedam hiljada evra ne može da se počne, ali savetujem svima da idu postupno, da krenu sa manjom proizvodnjom i da se rukovode prema tržištu – preporučuje Radoslav budućim cvećarima.

Konkretna podrška države

Rasadnik Petrović registrovan je kao poljoprivredno gazdinstvo, a cveće se tretira kao poljoprivredni proizvod. Što se tiče pomoći i podrške od strane države, Radoslav kaže da bi mogla da pomogne konkretnim potezima.

- Na primer, meni je ove godine u planu uvođenje grejanja u bar dva ili tri plastenika i to je ogromna stavka, a sam plastenik bez grejanja ne znači ništa.

Takođe, potrebna je rigoroznija kontrola fitosanitarne inspekcije na granici jer se dešavalo da biljke (seme, reznice) koje stižu iz inostranstva budu zaražene.

Noćna dežurstva

Za uspešan rast i razvoj biljaka neophodno je u plastenicima stvoriti i, možda još bitnije, održavati odgovarajuću mikroklimu koja podrazumeva određenu temperaturu, svetlost, vlagu. Najveća opasnost preti od smrzavanja biljaka u zimskom periodu, pri niskim temperaturama i u toku ledenih dana, pa su Petrovići instalirali peći kojima greju svoje plastenike. Pored toga što predstavlja veliki izdatak zagrejati toliku površinu, još je veći napor koji ulažu kada po nekoliko puta tokom noći moraju da ustaju, obilaze biljke i lože peći kako bi održali temperaturu.

Komentari (0)

Tags: ,

Takmičenje najboljih ideja za promociju preduzetništva

Poslato na 25 mart 2013 od admin

| Izvor: eKapija

Ministarstvo finansija i privrede pozvalo je danas sve koji realizuju projekte za razvoj preduzetništva u Srbiji da se prijave na takmičenje za najbolju ideju u promociji preduzetništva, koje je inicirala Evropska komisija (European Enterprise Promotion Awards – EEPA).

Na takmičenju mogu da učestvuju nacionalne institucije i organizacije, gradovi, regioni, lokalne samouprave, kao i javno-privatna partnerstva između javnih vlasti i preduzetnika, obrazovnih programa i poslovnih organizacija.

Zainteresovani mogu da pošalju svoju prijavu, odnosno popunjen formular, koji je postavljen na sajtu Ministarstva finansija i privrede, elektronskim putem najkasnije do 28. maja.

Promocija preduzetničke kulture, ulaganje u razvoj preduzetničkih veština, unapređivanje poslovnog okruženja, internacionalizacija malih i srednjih preduzeća, promocija odgovornog poslovanja, podržavanje razvoja zelenih tržišta i energetske efikasnosti, samo su neki od uslova za učešće na takmičenju.

Takmičenje se sastoji iz dve faze. U prvoj fazi biraju se državni predstavnici, i to dva predstavnika iz dve različite kategorije, a drugu čini takmičenje izabranih predstavnika država na evropskom nivou.

Svečano proglašenje pobednika biće održano od 25. do 27. novembra u Litvaniji. Svi učesnici koji su na nacionalnom nivou nominovani za dalje takmičenje, biće predstavljeni na sajtu EEPA i pozvani da učestvuju na svečanoj ceremoniji dodele nagrada u Vilnusu.

Osim 27 zemalja članica EU, u takmičenju za najbolji model u pomociji preduzetništva, pored naše zemlje, učestvuju i Hrvatska, Island, Norveška i Turska.

- See more at: http://www.ekapija.com/website/sr/page/703231/Takmi%C4%8Denje-najboljih-ideja-za-promociju-preduzetni%C5%A1tva#sthash.062FRFeo.dpuf

Komentari (0)

Tags: ,

Okupljanje zajednice npezavisnih preduzetnika – „Coworking“ koncept u svetu beleži ogroman rast, prvi koraci napravljeni i u Srbiji

Poslato na 22 mart 2013 od admin

| Izvor: eKapija

Brad Neuberg, programer u Silikonskoj dolini, 2005. godine dao je otkaz u velikoj korporaciji, u potrazi za slobodnijom karijerom frilensera. Ni ne slutivši da time pokreće novi talas načina poslovanja. S obzirom na to da mu je nedostajao rad sa kolegama, stvara prvi „coworking“ prostor „Spiral Muse“.

Na blogu objavljuje poziv drugim istomišljenicima da mu se pridruže u, tada prvi put pomenutom u online svetu – „coworking“ prostoru. Po „coworking“ zajednici, ovo je ujedno i rođenje „coworking“ pokreta.

Statistika kaže da „coworking“ prostor beleži godišnji rast od 400%, najzastupljeniji je u Americi, a kod nas je tek u povoju.

Pionir u tom poslu u Srbiji, Miroslav Mijatov, vlasnik „Smart Office„, u septembru 2012. je otvorio prvi „coworking“ prostor u Beogradu, a za „eKapiju“ kaže da je zadovoljan rezultatima i da planira širenje poslovanja.

- Poenta „coworking“ prostora nije samo u povoljnom iznajmljivanju radne površine, već u povezivanju ljudi iz raznorodnih profesija. To je mesto u kome rade preduzetnici, „start up“ preduzeća, frilenseri iz raznih profesija – novinari, veb dizajneri, enterijeristi, fotografi, programeri, PR menadžeri i arhitekte, koji su nezavisni, ali imaju i mogućnost da sarađuju i razmenjuju ideje – objašnjava Miroslav Mijatov.

„Smart Office“

Prostor „Smart Office“ smešten je u centru Beograda, ima 12 poslovnih jedinica i jednu kompletno opremljenu kancelariju za sastanke, koja može da primi pet osoba.

Sve što je potrebno korisniku (stanaru) su laptop i mobilni telefon, a „Smart Office“ obezbeđuje sve ostalo – kompletno namešten klimatizovan prostor sa sigurnosnim kamerama, odlično osvetljenje, WI-FI Internet, neophodan kancelarijski materijal, multifunkcijsku kopir mašinu i ofis menadžeram, koji je na usluzi za sve što je neophodno tokom rada.

- Ovakav vid kancelarije donosi velike uštede, jer je cena fiksna i nema skrivenih troškova. Smart radne jedinice se mogu iznajmiti po satu, danu, nedelji ili na mesečnom nivou… S obzirom na to da naši korisnici biraju između rada kod kuće i u kancelariji, mislim da bi bilo dobro da naša cena bude i niža, ali je to moguće samo u slučaju kada bih obezbedio veći prostor, što je naš sledeći korak – navodi sagovornik „eKapije“.

U drugoj fazi projekta „Smart Office“, planirano je otvaranje većeg prostora uz pomoć države.

- Tako bismo pomogli u zapošljavanju i osnivanju većeg broja preduzetničkih radnji. Organizovali bismo i predavanja, radionice, kurseve i seminare, kao podršku preduzetništvu.

On kaže da su u toku pregovori sa državnom upravom i gradskim vlastima o potencijalnim prostorima koji su sada prazni. Sa njima bi se ostvarila neka vrsta partnerstva.

„Smart Office“

- Uneli bismo život u napuštene prostore. Možemo napraviti pravu oazu za srpske frilensere, kao i za strance koji dolaze. Mali troškovi, podrška konsultanata, razmena ideja i mogućnost sticanja kontakata, motivisali bi ljude da se opredele za preduzetništvo.

Zasada, kako kaže Mijatov, njihovi klijenti su uglavnom stranci, ali se nada da će „coworking“ zajednica u Srbiji biti sve veća i veća.

U prilog tome govore i rezultati nedavnog istraživanja portala „Elance„, koji su pokazali da srpsko frilens tržište ima veliki potencijal. U poređenju sa 2011. zabeležen je porast broja „slobodnih radnika“ od 60%, a 71% srpskih frilensera očekuje porast prihoda u 2013. godini, od kojih 45% očekuje porast za više od 40%. Srbija je po zaradama frilensera na 12. mestu na svetu, a 5. u Evropi.

Prednosti i mane rada u „coworking“ prostoru

Rad od kuće, iz kafića ili iz parka, uz sve prednosti koje pruža u odnosu na klasičan kancelarijski posao, ima i nekoliko mana u poređenju sa odlaskom u „coworking“ prostor.

Radom u „coworking“ prostoru povećava se društveni život, baza saradnika i produktivnost.

Međutim, korisnici „coworking“ zajednice imaju prava, ali i obaveze. Moraju poštovati pravo privatne svojine, kao i pravila lepog ponašanja.

- See more at: http://www.ekapija.com/website/sr/page/703075/Okupljanje-zajednice-nezavisnih-preduzetnika-Coworking-koncept-u-svetu-bele%C5%BEi-ogroman-rast-prvi-koraci-napravljeni-i-u-Srbiji#sthash.Gyk0exR3.dpuf

Komentari (0)

Tags: ,

Trista preduzetnika u trci za najboljeg u Srbiji

Poslato na 22 januar 2013 od admin


Danijela Nišavić |

Dnevni list „Blic” i šestu godinu zaredom bira najboljeg preduzetnika u Srbiji. Ove godine partner je Sosijete ženeral banka, koja će sa 20.000 evra nagraditi najboljeg „Blic preduzetnika 2012”. Proglašenje pobednika planirano je za kraj marta.

Ovogodišnji žiri pred teškim zadatkom

Prvi sastanak članova žirija označio je početak ovogodišnje akcije. Kriterijumi na osnovu kojih žiri bira najboljeg „Blic preduzetnika u 2012” su profitabilnost, produktivnost, likvidnost, izvozni potencijal, broj zaposlenih i novozaposlenih u 2012. godini, tehnološke inovacije, orijentisanost ka zaštiti životne okoline i ostvaren doprinos razvoju lokalne zajednice.

 

 

Blicov žiri
- Jelena Bulatović, v.d. izvršnog direktora Srpske asocijacije menadžera, predsednik žirija
- Rasim Ljajić, ministar trgovine
- Verica Radovanović, direktor odeljenja za mala preduzeća Sosijete ženeral banke
- Srđan Andrijanić, Nacionalna služba za zapošljavanje
- Aleksandar Gračanac, koordinator za MSPPP u PKS
- Miljan Ždrale, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
- Danijela Nišavić, novinar “Blic”

Ove godine biće predloženo 300 malih preduzeća, a „Blic” će polovinom februara predstaviti 50 firmi koje će po odluci žirija biti svrstane u krug najuspešnijih. Do kraja akcije žiri će posetiti preduzeća koja se po svim kriterijumima nađu među 10 koja konkurišu za izbor najboljeg u 2012.
- Izuzetno nam je drago što smo ove godine dobili priliku da podržimo akciju „Blic preduzetnik“, koju smatramo zaista značajnom ne samo zbog nagrade koja će biti dodeljena izabranom preduzetniku ili preduzeću, već i zato što je smatramo podsticajnom za čitav ovaj segment tržišta. Preduzetnici mogu da doprinesu poboljšanju ekonomske situacije u našoj zemlji – kaže Miroslav Rebić, član IO Sosijete ženeral banke.

Komentari (0)

Tags: ,

U 2012. osnovano 1.293 preduzeća više od broja ugašenih

Poslato na 08 januar 2013 od admin


Beta |

Agencija za privredne registre (APR) objavila je da je u Srbiji 2012. godine osnovano 1.293 preduzeća više nego što je ugašeno, čime je zabeležen blagi pozitivan priraštaj u ukupnom broju firmi.

Prema podacima APR-a, u prošloj godini registrovano je 8.648 novih preduzeća, što je za dva odsto više nego u 2011, dok je broj registrovanih novih preduzetnika smanjen za 6,7 odsto, na 30.200.

 

 

Posmatrano prema delatnostima, i u 2012. godini, kao i prethodnih godina, među novoosnovanim privrednim subjektima preovlađivale su trgovinske, ugostiteljske i uslužne delatnosti (taksiranje, kozmetičke i frizerske usluge i računarsko programiranjem).

 

Teritorijalno, najviše je osnovano preduzeća i preduzetnika u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Subotici, Pančevu i Kragujevcu.

 

Od ukupnog broja novoosnovanih privrednih društava i preduzetnika, više od 47 odsto preduzeća i oko 26 odsto preduzetnika registrovano je sa sedištem u beogradskim opštinama.

 

Agencija je navela da više od 57 odsto preduzeća i oko 33 odsto preduzetnika imaju registrovano sedište u Beogradu i Novom Sadu.

 

Prošle godine je obrisano 7.355 privrednih društava što je upola manje nego u 2011. godini, dok je broj preduzetnika obrisanih iz registra smanjen sedam procenata na 32.853.

 

Agencija za privredne registre navela je da je u poređenju sa pretkriznom 2008. godinom, prošle godine obrisano za oko 42 odsto više preduzeća i za oko pet odsto manje preduzetnika.

 

Na povećanje broja obrisanih privrednih društava u 2010. i 2011. godini, kada je zabeležen rekordni broj od 13.581 obrisanog preduzeća, najviše je uticala primena automatskog stečaja, koja je u prošloj godini obustavljena pošto su te odredbe Zakona o stečaju proglašene neustavnim, navodi se u saopštenju.

 

Agencija za privredne registra navela je da je na kraju 2012. godine u Srbiji bilo registrovano 105.105 aktivnih privrednih društava i 218.127 preduzetnika.

 

Na osnovu tih podataka, ocenila je Agencija, može se ukazati na stabilizovanje ukupnog broja privrednih subjekata u Srbiji koji se kreću oko 105.000 privrednih društava i oko 220.000 preduzetnika.

 

U Registru privrednih subjekata na kraju 2012. bilo je registrovano i 5.686 privrednih društava u procesu likvidacije i 2.647 u stečajnom postupku.

Komentari (0)

Tags: ,

Konkurs za pokretanje sopstvenog biznisa

Poslato na 13 decembar 2012 od admin

Autor Jelena Cvetković Izvor Južne vesti | Niš

ilustracija; Danijel Perković; Proizvodnja predmeta od papira

U toku je konkurs za dodelu bespovratne pomoći za pokretanje nove ili proširenje već postojeće delatnosti.

Preko ovog konkursa biće dodeljivano do 200.000 dinara po preduzetniku za kupovinu neophodne opreme za pokretanje malih i porodičnih preduzeća.

Osim novca za kupovinu opreme, budućim preduzetnicima su obezbeđene poslovne i stručne obuke, kao i stalna savetodavna pomoć.

Konkurs je raspisala niška organizacija „Eneca“ u okviru programa „Pokreni se za posao“. Među poslovnim idejama koje su do sada podržane su otvaranje frizerskih i kozmetičkih salona, autoservisa, osnivanje poljoprivrednih gazdinstava, proizvodnja odeće i razni drugi poslovi.

- Ovim programom biće podržane ideje koje su ekonomski održive i koje se mogu razviti kako bi pokretači posla mogli, kad ojačaju, da zaposle i nove radnike. Cilj nam je da preduzetnike osnažimo i da jedni drugima budu kupci i dobavljači – rekao je Milivoje Jovanović, menadžer NVO „Eneka“.

Kada su Andrija Bojović i Goran Živković, pre tri godine rešili da pokrenu sopstveni posao i otvore štampariju bili su studenti, danas su vlasnici dve firme.

Goran Živković

- Na završnoj godini fakulteta rešili smo da se osamostalimo i počnemo da zarađujemo. Preko programa Eneke kupili smo ploter, a kada je posao krenuo nabavili smo još jedan i kupili laserski štampač. Firma je danas stabilna, a nedavno smo otvorili još jednu – objašnjava Goran Živković.

Ovaj program postoji već 3 godine i za to vreme pokrenuto je oko 160 novih biznisa i zapošljeno oko 600 ljudi, a većina njih bila je na birou za zapošljavanje.

- Ovo je jedan od najznačajnijih donatorskih programa koji smo u Srbiji pokrenuli, jer on na konkretan način utiče na rešavanje problema nezaposlenosti koji je najveći u Srbiji – kaže Jelena Preradović Stevanović iz kompanije „Filip Moris“, koja finansira ovaj program.

ilustracija: Jelena Vlaisavljević, Izrada kožne galanterije

Konkurs je otvoren do 28. februara 2013. godine, a više informacija možete naći na sajtu programa „Pokreni se za posao“, a tamo možete preuzeti i formular

Komentari (0)

Tags: ,

Najprestižnija svetska nagrada za preduzetnike i u Srbiji

Poslato na 18 jul 2012 od admin


Najprestižija svetska nagrada za preduzetnike revizorsko-konsultantske kompanije „Ernest end jang“ (Ernst & Young) ove godine će po prvi put biti dodeljena u Srbiji, saopštila je danas ta kompanija.

Beograd će se tako naći među 140 gradova, a Srbija medju 50 zemalja u kojima se dodeljuje ova prestižna nagrada.
Dolazak najprestižnije svetske nagrade za preduzetnike u Srbiju doprineće afirmaciji najboljih domaćih preduzetnika i pružiti im mogućnost da stanu rame uz rame sa najboljima iz celog sveta.

Najbolji preduzetnik ili preduzetnica u Srbiji, koji osvoji ovo prestižno priznanje, imaće priliku da zajedno sa 50 pobednika iz celog sveta konkuriše za priznanje „Ernest end jang Svetski preduzetnik godine“ koje se svake godine dodeljuje u Monte Karlu, predstavljajući na taj način kako sopstveni biznis, tako i Srbiju.
Među prošlogodišnjim dobitnicima priznanja „Ernest end jang Preduzetnik godine“ nalaze se: Rejd Hofman (LinkedIn Corporation, suosnivač i izvršni direktor) – SAD, Tomas Mejer (Desiqual, osnivač i predsednik) – Španija, Alesandro Beneton (Benetton Group, predsednik) – Italija, Spiros Teodoropoulos (Chipita, glavni izvršni direktor) – Grčka.
Revizorsko-konsultantska kompanija „Ernest end jang“ započela je ovaj program sa ciljem da javnost upozna sa vizijama i dostignućima inovativnih pojedinaca čiji su proizvodi i usluge izgradili lokalne ekonomije i kreirali nova radna mesta, navedeno je u saopštenju.

Komentari (0)

Tags: ,

Koji su poslovi idealni za započinjanje u 2012.

Poslato na 10 jul 2012 od admin


Analiza podataka pokazala je kako je u 2012. godini najbolje pokrenuti start-up kompanije vezane za poslove zaštite voda, e-commerca, zaštite okoline, full-service restorana, internet izdavaštva i emitovanja.

Tu su još IT savetovanja, kompanije vezane za mobilne i društvene igre, negu ljubimaca, stambenu gradnju…
Ako je verovati trima istraživačkim firmama – Segaworks (finansijske analize), Plunkett (kompanija za poslovnu inteligenciju koja proučava trendove koji utiču u svetu) i IBISWorld (procena industrijskog rasta, projekcije prihoda i rasta zaposlenosti) sada je pravo vreme za pokretanje start-upa, preneo je sajt gdeinvestirati.com

 

Medjutim, ulazak u biznis, pokretanje posla i poslovanja je uvek rizično, a posebno u jeku velike krize koja je pogodila svet. Stoga preduzetnici mnogo opreznije pokreću firme, detaljnije analiziraju tržište, konkurenciju, proizvod i drugo, pre nego započnu poslovanje i lansiraju provod ili uslugu na tržište.
Iako tu ne pripada naša zemlja, svetska ekonomija ipak raste (BDP 2,7 posto, lani 1,7 posto), kamatne stope su niske, a tu su i ulagači spremni da ulože kapital u dobre ideje.
Sada je ključno pitanje – šta ponuditi tržištu, koji posao pokrenuti i pri tome zadovoljiti sve kriterijume uspešnog poslovanja?
Analiza podataka je pokazala, da pored pomenutih poslova, ima prostora za još desetine poslova, ali stručnjaci su se vodili idejom za pokretanje biznisa koji su (lako) dostupni preduzetnicima, poslovima koji ne iziskuju (pre)velika materijalna sredstva za pokretanje poslovanja.
Vrlo unosni poslovi su u proizvodnji energije, nanotehnologije ili auto dilera.
Ipak, takvi poslovi zahtevaju veća ulaganja u pokretanje start-upa.

Komentari (0)

Tags: ,

Raspisan konkurs za mlade preduzetnike/preduzetnice

Poslato na 02 maj 2012 od admin

Program Biznis mladih Srbije poziva mlade preduzetnike i preduzetnice uzrasta do 35 godina da se prijave za podršku iskusnih menadžera biznis mentora koji će im volonterski pomoći da razviju poslovanje i preduzetnički potencijal radeći sa njima tokom minimum godinu dana, dva do četiri sata mesečno. Mladim preduzetnicima i preduzetnicima će se u okviru programa pružiti mogućnost i da prođu kroz specijalizovane obuke potrebne za kvalitetno vođenje posla. Konkurs je otvoren do 20. maja 2012. godine.

Ko može da se prijavi?

Mladi preduzetnici i preduzetnice:

  • Uzrasta do 35 godina;
  • Koji imaju registrovano preduzeće na teritoriji gradova i opština: Niš, Merošina, Doljevac, Gadžin Han, Leskovac, Novi Sad, Beočin, Sremski Karlovci, Temerin, Gornji Milanovac, Čačak, Kraljevo, Vrnjačka Banja, Raška, Subotica, Sombor i Kanjiža
  • Koji su registrovali preduzeće u Agenciji za privredne registre od 01.01.2010. godine i kasnije.

Prednost prilikom selekcije imaće korisnici subvencija za samozapošljavanje Nacionalne službe za zapošljavanje, inovativni biznisi, delatnosti koje imaju potencijal razvoja, kao i preduzetnici koji u narednih godinu dana planiraju zapošljavanje novih radnika uzrasta do 30 godina.

Kako se prijaviti

Popunite Prijavni formular koji možete preuzeti na dnu strane i popunjeni formular pošaljite elektronskim putem, s naznakom „Prijava za biznis mentorstvo“, na odgovarajuću e-mail adresu:

Prijavu možete poslati i poštom na adresu SMart kolektiv, Alekse Nenadovića 34, 11000 Beograd.

Proces selekcije

Administrativnu proveru pristiglih prijava obaviće regionalni koordinatori programa. Finalnu selekciju korisnika na osnovu zadatih kriterijuma obaviće selekcione komisije formirane od predstavnika radnih grupa za zapošljavanje mladih (predstavnici/ce lokalne samouprave, Nacionalne službe za zapošljavanje, poslovnih udruženja i drugi) u 4 međuopštinska partnerstva u kojima se program sprovodi. Odabrani korisnici biće obavešteni o prijemu u program elektronskim putem.

Od trenutka prijema u program do početka rada sa mentorom i poziva na obuke može proći do dva meseca. Mentorski rad sa mladim preduzetnicima odvijaće se prema dinamici unapred utvrđenoj između mentora i preduzetnika, a trajaće minimum godinu dana.

Kontakt osobe za dodatne informacije:

 

Last Updated on Tuesday, 24 April 2012 06:20

Komentari (0)

Tags: ,

Folksbanka proširila ponudu za preduzetnike i mala preduzeća

Poslato na 02 april 2012 od admin

(Biznis)

Folksbanka je ponudu dinarskih kredita za preduzetnike i mala preduzeća proširila novim proizvodom – kreditom namenjenim refinansiranju obaveza iz drugih banaka

„Dosadašnja praksa je pokazala da klijenti lakše i ekonomičnije upravljaju svojim sredstvima ukoliko su sva dugovanja svedena na jedan kredit, te je upravo iz tog razloga naša banka omogućila klijentima da sva dugovanja iz drugih banaka refinansiraju ovim kreditom“, objasnila je ekspert za razvoj proizvoda Folksbanke Mirjana Đorđević. Kamatna stopa za kredit za refinansiranje je fiksna u prvih 60 meseci i iznosi 16 odsto (eks već od 18,18 odsto), a nakon isteka tog perioda se menja kvartalno, u skladu sa kretanjem tromesečnog BELIBOR-a.

Maksimalan iznos do koga se klijent može zadužiti je 100.000 evra, a maksimalni rok je 10 godina, u zavisnosti od kreditne sposobnosti i sredstava obezbeđenja.

Primera radi, na iznos od 2.500.000 rsd i uz rok otplate od 120 meseci, mesečna rata bi iznosila 41.900 dinara.

Komentari (0)

Advertise Here
Advertise Here

U vezi sa...

Edukaplus na Fejsbuku

Partneri

Više znanja!
cpm
taur
PREDUZETNIK.rs