|
||||||||||
Poslato na 29 april 2013 od admin
|
||||||||||
Poslato na 25 mart 2013 od admin
Ministarstvo finansija i privrede pozvalo je danas sve koji realizuju projekte za razvoj preduzetništva u Srbiji da se prijave na takmičenje za najbolju ideju u promociji preduzetništva, koje je inicirala Evropska komisija (European Enterprise Promotion Awards – EEPA).
Na takmičenju mogu da učestvuju nacionalne institucije i organizacije, gradovi, regioni, lokalne samouprave, kao i javno-privatna partnerstva između javnih vlasti i preduzetnika, obrazovnih programa i poslovnih organizacija.
Zainteresovani mogu da pošalju svoju prijavu, odnosno popunjen formular, koji je postavljen na sajtu Ministarstva finansija i privrede, elektronskim putem najkasnije do 28. maja.
Promocija preduzetničke kulture, ulaganje u razvoj preduzetničkih veština, unapređivanje poslovnog okruženja, internacionalizacija malih i srednjih preduzeća, promocija odgovornog poslovanja, podržavanje razvoja zelenih tržišta i energetske efikasnosti, samo su neki od uslova za učešće na takmičenju.
Takmičenje se sastoji iz dve faze. U prvoj fazi biraju se državni predstavnici, i to dva predstavnika iz dve različite kategorije, a drugu čini takmičenje izabranih predstavnika država na evropskom nivou.
Svečano proglašenje pobednika biće održano od 25. do 27. novembra u Litvaniji. Svi učesnici koji su na nacionalnom nivou nominovani za dalje takmičenje, biće predstavljeni na sajtu EEPA i pozvani da učestvuju na svečanoj ceremoniji dodele nagrada u Vilnusu.
Osim 27 zemalja članica EU, u takmičenju za najbolji model u pomociji preduzetništva, pored naše zemlje, učestvuju i Hrvatska, Island, Norveška i Turska.
- See more at: http://www.ekapija.com/website/sr/page/703231/Takmi%C4%8Denje-najboljih-ideja-za-promociju-preduzetni%C5%A1tva#sthash.062FRFeo.dpuf
Poslato na 22 mart 2013 od admin
Brad Neuberg, programer u Silikonskoj dolini, 2005. godine dao je otkaz u velikoj korporaciji, u potrazi za slobodnijom karijerom frilensera. Ni ne slutivši da time pokreće novi talas načina poslovanja. S obzirom na to da mu je nedostajao rad sa kolegama, stvara prvi „coworking“ prostor „Spiral Muse“.
Na blogu objavljuje poziv drugim istomišljenicima da mu se pridruže u, tada prvi put pomenutom u online svetu – „coworking“ prostoru. Po „coworking“ zajednici, ovo je ujedno i rođenje „coworking“ pokreta.
Statistika kaže da „coworking“ prostor beleži godišnji rast od 400%, najzastupljeniji je u Americi, a kod nas je tek u povoju.
Pionir u tom poslu u Srbiji, Miroslav Mijatov, vlasnik „Smart Office„, u septembru 2012. je otvorio prvi „coworking“ prostor u Beogradu, a za „eKapiju“ kaže da je zadovoljan rezultatima i da planira širenje poslovanja.
- Poenta „coworking“ prostora nije samo u povoljnom iznajmljivanju radne površine, već u povezivanju ljudi iz raznorodnih profesija. To je mesto u kome rade preduzetnici, „start up“ preduzeća, frilenseri iz raznih profesija – novinari, veb dizajneri, enterijeristi, fotografi, programeri, PR menadžeri i arhitekte, koji su nezavisni, ali imaju i mogućnost da sarađuju i razmenjuju ideje – objašnjava Miroslav Mijatov.
| „Smart Office“ |
Prostor „Smart Office“ smešten je u centru Beograda, ima 12 poslovnih jedinica i jednu kompletno opremljenu kancelariju za sastanke, koja može da primi pet osoba.
Sve što je potrebno korisniku (stanaru) su laptop i mobilni telefon, a „Smart Office“ obezbeđuje sve ostalo – kompletno namešten klimatizovan prostor sa sigurnosnim kamerama, odlično osvetljenje, WI-FI Internet, neophodan kancelarijski materijal, multifunkcijsku kopir mašinu i ofis menadžeram, koji je na usluzi za sve što je neophodno tokom rada.
- Ovakav vid kancelarije donosi velike uštede, jer je cena fiksna i nema skrivenih troškova. Smart radne jedinice se mogu iznajmiti po satu, danu, nedelji ili na mesečnom nivou… S obzirom na to da naši korisnici biraju između rada kod kuće i u kancelariji, mislim da bi bilo dobro da naša cena bude i niža, ali je to moguće samo u slučaju kada bih obezbedio veći prostor, što je naš sledeći korak – navodi sagovornik „eKapije“.
U drugoj fazi projekta „Smart Office“, planirano je otvaranje većeg prostora uz pomoć države.
- Tako bismo pomogli u zapošljavanju i osnivanju većeg broja preduzetničkih radnji. Organizovali bismo i predavanja, radionice, kurseve i seminare, kao podršku preduzetništvu.
On kaže da su u toku pregovori sa državnom upravom i gradskim vlastima o potencijalnim prostorima koji su sada prazni. Sa njima bi se ostvarila neka vrsta partnerstva.
| „Smart Office“ |
- Uneli bismo život u napuštene prostore. Možemo napraviti pravu oazu za srpske frilensere, kao i za strance koji dolaze. Mali troškovi, podrška konsultanata, razmena ideja i mogućnost sticanja kontakata, motivisali bi ljude da se opredele za preduzetništvo.
Zasada, kako kaže Mijatov, njihovi klijenti su uglavnom stranci, ali se nada da će „coworking“ zajednica u Srbiji biti sve veća i veća.
U prilog tome govore i rezultati nedavnog istraživanja portala „Elance„, koji su pokazali da srpsko frilens tržište ima veliki potencijal. U poređenju sa 2011. zabeležen je porast broja „slobodnih radnika“ od 60%, a 71% srpskih frilensera očekuje porast prihoda u 2013. godini, od kojih 45% očekuje porast za više od 40%. Srbija je po zaradama frilensera na 12. mestu na svetu, a 5. u Evropi.
Prednosti i mane rada u „coworking“ prostoru
Rad od kuće, iz kafića ili iz parka, uz sve prednosti koje pruža u odnosu na klasičan kancelarijski posao, ima i nekoliko mana u poređenju sa odlaskom u „coworking“ prostor.
Radom u „coworking“ prostoru povećava se društveni život, baza saradnika i produktivnost.
Međutim, korisnici „coworking“ zajednice imaju prava, ali i obaveze. Moraju poštovati pravo privatne svojine, kao i pravila lepog ponašanja.
- See more at: http://www.ekapija.com/website/sr/page/703075/Okupljanje-zajednice-nezavisnih-preduzetnika-Coworking-koncept-u-svetu-bele%C5%BEi-ogroman-rast-prvi-koraci-napravljeni-i-u-Srbiji#sthash.Gyk0exR3.dpuf
Poslato na 22 januar 2013 od admin
Dnevni list „Blic” i šestu godinu zaredom bira najboljeg preduzetnika u Srbiji. Ove godine partner je Sosijete ženeral banka, koja će sa 20.000 evra nagraditi najboljeg „Blic preduzetnika 2012”. Proglašenje pobednika planirano je za kraj marta.
Prvi sastanak članova žirija označio je početak ovogodišnje akcije. Kriterijumi na osnovu kojih žiri bira najboljeg „Blic preduzetnika u 2012” su profitabilnost, produktivnost, likvidnost, izvozni potencijal, broj zaposlenih i novozaposlenih u 2012. godini, tehnološke inovacije, orijentisanost ka zaštiti životne okoline i ostvaren doprinos razvoju lokalne zajednice.
| Blicov žiri - Jelena Bulatović, v.d. izvršnog direktora Srpske asocijacije menadžera, predsednik žirija - Rasim Ljajić, ministar trgovine - Verica Radovanović, direktor odeljenja za mala preduzeća Sosijete ženeral banke - Srđan Andrijanić, Nacionalna služba za zapošljavanje - Aleksandar Gračanac, koordinator za MSPPP u PKS - Miljan Ždrale, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) - Danijela Nišavić, novinar “Blic” |
Ove godine biće predloženo 300 malih preduzeća, a „Blic” će polovinom februara predstaviti 50 firmi koje će po odluci žirija biti svrstane u krug najuspešnijih. Do kraja akcije žiri će posetiti preduzeća koja se po svim kriterijumima nađu među 10 koja konkurišu za izbor najboljeg u 2012.
- Izuzetno nam je drago što smo ove godine dobili priliku da podržimo akciju „Blic preduzetnik“, koju smatramo zaista značajnom ne samo zbog nagrade koja će biti dodeljena izabranom preduzetniku ili preduzeću, već i zato što je smatramo podsticajnom za čitav ovaj segment tržišta. Preduzetnici mogu da doprinesu poboljšanju ekonomske situacije u našoj zemlji – kaže Miroslav Rebić, član IO Sosijete ženeral banke.
Poslato na 08 januar 2013 od admin
Agencija za privredne registre (APR) objavila je da je u Srbiji 2012. godine osnovano 1.293 preduzeća više nego što je ugašeno, čime je zabeležen blagi pozitivan priraštaj u ukupnom broju firmi.
Prema podacima APR-a, u prošloj godini registrovano je 8.648 novih preduzeća, što je za dva odsto više nego u 2011, dok je broj registrovanih novih preduzetnika smanjen za 6,7 odsto, na 30.200.
Posmatrano prema delatnostima, i u 2012. godini, kao i prethodnih godina, među novoosnovanim privrednim subjektima preovlađivale su trgovinske, ugostiteljske i uslužne delatnosti (taksiranje, kozmetičke i frizerske usluge i računarsko programiranjem).
Teritorijalno, najviše je osnovano preduzeća i preduzetnika u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Subotici, Pančevu i Kragujevcu.
Od ukupnog broja novoosnovanih privrednih društava i preduzetnika, više od 47 odsto preduzeća i oko 26 odsto preduzetnika registrovano je sa sedištem u beogradskim opštinama.
Agencija je navela da više od 57 odsto preduzeća i oko 33 odsto preduzetnika imaju registrovano sedište u Beogradu i Novom Sadu.
Prošle godine je obrisano 7.355 privrednih društava što je upola manje nego u 2011. godini, dok je broj preduzetnika obrisanih iz registra smanjen sedam procenata na 32.853.
Agencija za privredne registre navela je da je u poređenju sa pretkriznom 2008. godinom, prošle godine obrisano za oko 42 odsto više preduzeća i za oko pet odsto manje preduzetnika.
Na povećanje broja obrisanih privrednih društava u 2010. i 2011. godini, kada je zabeležen rekordni broj od 13.581 obrisanog preduzeća, najviše je uticala primena automatskog stečaja, koja je u prošloj godini obustavljena pošto su te odredbe Zakona o stečaju proglašene neustavnim, navodi se u saopštenju.
Agencija za privredne registra navela je da je na kraju 2012. godine u Srbiji bilo registrovano 105.105 aktivnih privrednih društava i 218.127 preduzetnika.
Na osnovu tih podataka, ocenila je Agencija, može se ukazati na stabilizovanje ukupnog broja privrednih subjekata u Srbiji koji se kreću oko 105.000 privrednih društava i oko 220.000 preduzetnika.
U Registru privrednih subjekata na kraju 2012. bilo je registrovano i 5.686 privrednih društava u procesu likvidacije i 2.647 u stečajnom postupku.
Poslato na 13 decembar 2012 od admin
Autor Jelena Cvetković Izvor Južne vesti | Niš
ilustracija; Danijel Perković; Proizvodnja predmeta od papira
U toku je konkurs za dodelu bespovratne pomoći za pokretanje nove ili proširenje već postojeće delatnosti.
Preko ovog konkursa biće dodeljivano do 200.000 dinara po preduzetniku za kupovinu neophodne opreme za pokretanje malih i porodičnih preduzeća.
Osim novca za kupovinu opreme, budućim preduzetnicima su obezbeđene poslovne i stručne obuke, kao i stalna savetodavna pomoć.
Konkurs je raspisala niška organizacija „Eneca“ u okviru programa „Pokreni se za posao“. Među poslovnim idejama koje su do sada podržane su otvaranje frizerskih i kozmetičkih salona, autoservisa, osnivanje poljoprivrednih gazdinstava, proizvodnja odeće i razni drugi poslovi.
- Ovim programom biće podržane ideje koje su ekonomski održive i koje se mogu razviti kako bi pokretači posla mogli, kad ojačaju, da zaposle i nove radnike. Cilj nam je da preduzetnike osnažimo i da jedni drugima budu kupci i dobavljači – rekao je Milivoje Jovanović, menadžer NVO „Eneka“.
Kada su Andrija Bojović i Goran Živković, pre tri godine rešili da pokrenu sopstveni posao i otvore štampariju bili su studenti, danas su vlasnici dve firme.
Goran Živković
- Na završnoj godini fakulteta rešili smo da se osamostalimo i počnemo da zarađujemo. Preko programa Eneke kupili smo ploter, a kada je posao krenuo nabavili smo još jedan i kupili laserski štampač. Firma je danas stabilna, a nedavno smo otvorili još jednu – objašnjava Goran Živković.
Ovaj program postoji već 3 godine i za to vreme pokrenuto je oko 160 novih biznisa i zapošljeno oko 600 ljudi, a većina njih bila je na birou za zapošljavanje.
- Ovo je jedan od najznačajnijih donatorskih programa koji smo u Srbiji pokrenuli, jer on na konkretan način utiče na rešavanje problema nezaposlenosti koji je najveći u Srbiji – kaže Jelena Preradović Stevanović iz kompanije „Filip Moris“, koja finansira ovaj program.
ilustracija: Jelena Vlaisavljević, Izrada kožne galanterije
Konkurs je otvoren do 28. februara 2013. godine, a više informacija možete naći na sajtu programa „Pokreni se za posao“, a tamo možete preuzeti i formular
Poslato na 18 jul 2012 od admin
Najprestižija svetska nagrada za preduzetnike revizorsko-konsultantske kompanije „Ernest end jang“ (Ernst & Young) ove godine će po prvi put biti dodeljena u Srbiji, saopštila je danas ta kompanija.
Beograd će se tako naći među 140 gradova, a Srbija medju 50 zemalja u kojima se dodeljuje ova prestižna nagrada.
Dolazak najprestižnije svetske nagrade za preduzetnike u Srbiju doprineće afirmaciji najboljih domaćih preduzetnika i pružiti im mogućnost da stanu rame uz rame sa najboljima iz celog sveta.
Najbolji preduzetnik ili preduzetnica u Srbiji, koji osvoji ovo prestižno priznanje, imaće priliku da zajedno sa 50 pobednika iz celog sveta konkuriše za priznanje „Ernest end jang Svetski preduzetnik godine“ koje se svake godine dodeljuje u Monte Karlu, predstavljajući na taj način kako sopstveni biznis, tako i Srbiju.
Među prošlogodišnjim dobitnicima priznanja „Ernest end jang Preduzetnik godine“ nalaze se: Rejd Hofman (LinkedIn Corporation, suosnivač i izvršni direktor) – SAD, Tomas Mejer (Desiqual, osnivač i predsednik) – Španija, Alesandro Beneton (Benetton Group, predsednik) – Italija, Spiros Teodoropoulos (Chipita, glavni izvršni direktor) – Grčka.
Revizorsko-konsultantska kompanija „Ernest end jang“ započela je ovaj program sa ciljem da javnost upozna sa vizijama i dostignućima inovativnih pojedinaca čiji su proizvodi i usluge izgradili lokalne ekonomije i kreirali nova radna mesta, navedeno je u saopštenju.
Poslato na 10 jul 2012 od admin
Analiza podataka pokazala je kako je u 2012. godini najbolje pokrenuti start-up kompanije vezane za poslove zaštite voda, e-commerca, zaštite okoline, full-service restorana, internet izdavaštva i emitovanja.
Tu su još IT savetovanja, kompanije vezane za mobilne i društvene igre, negu ljubimaca, stambenu gradnju…
Ako je verovati trima istraživačkim firmama – Segaworks (finansijske analize), Plunkett (kompanija za poslovnu inteligenciju koja proučava trendove koji utiču u svetu) i IBISWorld (procena industrijskog rasta, projekcije prihoda i rasta zaposlenosti) sada je pravo vreme za pokretanje start-upa, preneo je sajt gdeinvestirati.com
Medjutim, ulazak u biznis, pokretanje posla i poslovanja je uvek rizično, a posebno u jeku velike krize koja je pogodila svet. Stoga preduzetnici mnogo opreznije pokreću firme, detaljnije analiziraju tržište, konkurenciju, proizvod i drugo, pre nego započnu poslovanje i lansiraju provod ili uslugu na tržište.
Iako tu ne pripada naša zemlja, svetska ekonomija ipak raste (BDP 2,7 posto, lani 1,7 posto), kamatne stope su niske, a tu su i ulagači spremni da ulože kapital u dobre ideje.
Sada je ključno pitanje – šta ponuditi tržištu, koji posao pokrenuti i pri tome zadovoljiti sve kriterijume uspešnog poslovanja?
Analiza podataka je pokazala, da pored pomenutih poslova, ima prostora za još desetine poslova, ali stručnjaci su se vodili idejom za pokretanje biznisa koji su (lako) dostupni preduzetnicima, poslovima koji ne iziskuju (pre)velika materijalna sredstva za pokretanje poslovanja.
Vrlo unosni poslovi su u proizvodnji energije, nanotehnologije ili auto dilera.
Ipak, takvi poslovi zahtevaju veća ulaganja u pokretanje start-upa.
Poslato na 02 maj 2012 od admin
|
|||||||
Poslato na 02 april 2012 od admin
(Biznis)
Folksbanka je ponudu dinarskih kredita za preduzetnike i mala preduzeća proširila novim proizvodom – kreditom namenjenim refinansiranju obaveza iz drugih banaka
„Dosadašnja praksa je pokazala da klijenti lakše i ekonomičnije upravljaju svojim sredstvima ukoliko su sva dugovanja svedena na jedan kredit, te je upravo iz tog razloga naša banka omogućila klijentima da sva dugovanja iz drugih banaka refinansiraju ovim kreditom“, objasnila je ekspert za razvoj proizvoda Folksbanke Mirjana Đorđević. Kamatna stopa za kredit za refinansiranje je fiksna u prvih 60 meseci i iznosi 16 odsto (eks već od 18,18 odsto), a nakon isteka tog perioda se menja kvartalno, u skladu sa kretanjem tromesečnog BELIBOR-a.
Maksimalan iznos do koga se klijent može zadužiti je 100.000 evra, a maksimalni rok je 10 godina, u zavisnosti od kreditne sposobnosti i sredstava obezbeđenja.
Primera radi, na iznos od 2.500.000 rsd i uz rok otplate od 120 meseci, mesečna rata bi iznosila 41.900 dinara.