LiveZilla Live Help

Arhiva tagova | "reciklaza"

Tags: ,

Kikinda dobija reciklažni centar

Poslato na 03 jun 2013 od admin


 Izvor: eKapija

Reciklažni centar u Kikindi biće otvoren za petnaestak dana u krugu nekadašnje kasarne „Servo Mihalj“, potvrdio je predsednik Federacije Roma Srbije Jovan Damjanović.

Zasluge za to, precizirao je Damjanović, pripadaju državi koja je stala iza ovog projekta, ali i opštini Kikinda, jer je istupila na korišćenje jedan objekat u krugu kasarne:

- Svi mi znamo da su Romi sakupljači sekundarnih sirovina, i da rade u sivoj zoni. Otvaranjem reciklažnih centara u nekoliko gradova Srbije, oni će ući u zakonske tokove. Biće registrovani kao sakupljači. Imaće stalno zaposlenje. Lakše će moći da se integrišu u društvo i školuju decu -naveo je Damjanović.

Edita Divković, članica OV za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, ocenila je da benefite od ovog projekta neće imati samo zaposleni Romi, nego i svi građani jer će grad biti čistiji.

Komentari (0)

Tags: ,

Nova Varoš: Otpad pod presom

Poslato na 03 jun 2013 od admin

NOVA VAROŠ – U hali nekadašnjeg stovarišta građevinskog materijala „Ineks-napretka“ na Branoševcu, komunalno preduzeće „3. septembar“ uskoro će otvoriti reciklažni centar, prvi u zapadnom delu Raške oblasti.

Ovde će se pod presama balirati više vrsta otpada – papir, pet ambalaža, staklo, metal i čuvati do prodaje preduzećima za preradu sekundarnih sirovina

- Najveći deo opreme, vredne 100.000 evra, koju je poklonila Evropska unija u okviru projekta „EU progres“, montiran je, a za petnaestak dana stići će prese. Ukoliko okončamo adaptaciju objekta, reciklažni centar bi počeo da radi krajem juna i zapošljavaće šest do devet radnika – kaže Mile Drobnjaković, direktor „3. septembra“.

Za građevinske i zanatske radove, u prvom redu dovođenje vode, izgradnju hidrantske i kanalizacione mreže, te trafostanice i nadstrešnice, komunalcima nedostaje 10 miliona dinara. Opština Nova Varoš je obezbedila tri miliona dinara, a sedam miliona zatraženo je od Ministarstva za zaštitu životne sredine.

Otpad namenjen reciklaži prikupljaće se u tipskim kontejnerima na više lokacija u gradu i selima. Očekuje se da će ovaj pogon smanjiti broj smetlišta, pogotovu u rezervatu Uvac i vazdušnoj banji Zlatar, kao i troškove prevoza smeća i produžiti životni vek buduće sanitarne deponije Banjica za četiri grada, čija izgradnja je počela pre šest godina.

Komentari (0)

Tags: ,

„Rethmann Group“ najavila dolazak u Srbiju – Nemačka kompanija zainteresovana za reciklažu i dobijanje energije iz otpada

Poslato na 29 maj 2013 od admin


 | Izvor: eKapija  de

Nemačka „Rethmann Group“ zainteresovana je za saradnju sa Srbijom, na bazi javno-privatnog partnerstva, rečeno je na sastanku premijera Ivice Dačića sa predstavnicima te kompanije.

„Rethmanh Group“ je zainteresovana za saradnju u oblasti upravljanja otpadom, reciklaže, vodosnabdevanja i prerade otpadnih voda, kao i u oblasti dobijanja energije iz otpada, saopštila je vladina Kancelarija za saradnju s medijima.

Nemačka „Rethmann Group“ najveća je privatna kompanija u ovim delatnostima u svetu.

Zapošljavaju 41.000 radnika, a svoje aktivnosti na prostoru Zapadnog Balkana žele da otpočnu upravo u našoj zemlji, navedeno je na sajtu Vlade Srbije.

Komentari (0)

Tags: ,

Komunalna privreda po modelu sa zapada – Saradnja nemačkih i srpskih privrednika u oblasti reciklaže i ekologije

Poslato na 14 mart 2013 od admin


 Izvor: Tanjug

Nemački privrednici iz pokrajine Rajland-Pfalc i Sarland pozvali su u sredu (13. marta 2013. godine) srpske privrednike da sarađuju u oblasti komunalne privrede i ekologije, s obzirom na to da u Srbiji skoro 100% otpada, koji može da se reciklira, završava na deponijama.

Desetočlana delegacija tih pokrajina, sastavljena od predstavnika komunalne privrede i proizvođača tehnologija iz oblasti zaštite životne sredine, učestvovala je na Poslovnom forumu koji je organizovala Privredna komora Beograda, posle kojeg su održani i bilateralni susreti privrednika.

Na sastanku je navedeno da se u Srbiji godišnje generiše 3,5 miliona tona otpada od čega je dve trećine industrijski, a trećina komunalni otpad. Srbija ne može da izvozi taj otpad, već mora da intenzivnije rukovodi njime i da ga što više reciklira, jer se radi o velikom ekonomskom potencijalu.

U EU se oko 40% komunalnog otpada reciklira, u samoj Nemačkoj više od 50%, dok u Srbiji skoro 100% završava na deponijama.

U Srbiji je upravljanje komunalnim preduzećima u domenu države i to je, kako je ocenjeno, dobra praksa i tako treba da ostane, ali oblast upravljanja otpadom i reciklaže otvara prostor za unapređenje javno-privatnog partnerstva.

Nemački proizvođači su predstavili inovativne tehnologije i nove proizvode u oblasti zaštite životne sredine, kao što su vozila za prenos otpadnih voda sa filterima, pokretne drobilice, mašine za reciklažu otpada od zelenila i uklanjanje divljih deponija.

Komentari (0)

Tags: ,

(Nominacija za nagradu AUREA 2013): „Jugo-Impex E.E.R“ – Postrojenje za reciklažu

Poslato na 11 mart 2013 od admin


Izvor: eKapija  en  de

Niška kompanija „Jugo-Impex E.E.R.“ otvorila je u septembru 2012. godine postrojenje za reciklažu frižidera i drugog elektronskog otpada, prvo te vrste na Balkanu. Mesečno se u novom postrojenju preradi do 600 tona elektronskog otpada a od otvaranja reciklirano je oko 60.000 frižidera. Postrojenje se zasniva na inovativnoj nemačkoj tehnologiji koja obezbeđuje bezbedno izdvajanje opasnih materija iz rashladnih uređaja. Ono omogućava separaciju freona iz pur pene i njeno potpuno prečišćavanje čime ona postaje energent visoke kalorične vrednosti, a freon izdvojen tehnološkim procesom i sakupljen u namenskim sudovima umesto u atmosferi završava u licenciranim postrojenjima za njegovo uništavanje u Nemačkoj.

Da su frižideri reciklirani u niškom postrojenju od njegovog otvaranja završavali na deponijama iz njih bi u atmosferu bilo emitovano šest tona freona, koji nepovratno uništava ozonski omotač. Ovako će sav taj, po prirodi štetan gas, uskoro biti uništen u specijalnoj fabrici u Nemačkoj.

Uvođenjem novog postrojenja, reciklaža elektronskog otpada u niškom preduzeću uvećana je dva puta (sa 300 na 600 tona na mesečnom nivou). Kvalitet reciklata dobijenih na ovaj način je jako veliki, a od elektronskog otpada se dobijaju sekundarne sirovine sa čak 98% čistoće koje se dalje koriste u železarama, livnicama.

Veći obim reciklaže kao i poboljšani kvalitet reciklata doveli su do višestrukog povećanja prodaje, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu, pa „Jugo-Impex E.E.R.“ izvozi svoje reciklate, na tržište Slovenije, Kine i Belgije.

Vrednost implementiranog postrojenja iznosi 4 mil EUR, a investicija je zajedno sa ulaganjem u sakupljačku mrežu dostigla 7 mil EUR.

Otvaranjem postrojenja zaposleno je 120 radnika dok sakupljačka mreža podržava oko 3000 kooperanata.

INOVATIVNOST

Postrojenje za reciklažu frižidera i drugog elektronskog otpada niški „Jugo-Impex E.E.R.“ implementirao je u saradnji sa nemačkom kompanijom „MeWa“, koja ima preko 30 godina iskustva u projektovanju i izradi opreme za reciklažu i koja važi za internacionalnog lidera u svojoj oblasti poslovanja. Postrojenje predstavlja BAT (best available technology) za ovu vrstu industrije i u ovom trenutku jedino je postrojenje takve vrste na Balkanu.

Postrojenje koje je implementirano u Nišu specifično je i po tome što je reč je o prvom kombinovanom postrojenju te vrste, jer ne služi samo reciklaži frižidera, već se u njemu može prerađivati i drugi elektronski otpad, što ga čini jedinstvenim.

Novi pogon niške kompanije zasnovan na nemačkoj tehnologiji obezbeđuje bezbedno izdvajanje opasnih materija iz rashladnih uređaja, odnosno omogućava separaciju freona iz pur pene i njeno potpuno prečišćavanje. Da bi se freon izvukao iz pur pene potrebno je da se promeni njena molekularna struktura. Tretmanom frižidera u novom postrojenju niške kompanije „Jugo-Impex E.E.R.“ pur pena postaje energent visoke kalorične vrednosti, a freon izdvojen tehnološkim procesom, umesto u atmosferi završava u namenskim sudovima u kojima se izvozi u dva licencirana postrojenja za njegovo uništavanje u Nemačkoj (čime su potpuno ispoštovan zakoni EU). Preostali opasni otpad poput kondenzatora i baterija ide na uništavanje u Austriju i Nemačku.

Implementirano postrojenje je dugačko 70 m, potpuno je automatizovano, kapaciteta 80 frižidera na sat. Mesečno se reciklira 600t otpada, dok je kapacitet postrojenja 14.000t godišnje.

Reciklati koji nastaju (bakar, gvožđe, aluminijum, ABS plstika ) su visoko kvalitetnog hemijskog sastava i imaju visok stepen čistoće (98% ) pa se odmah mogu koristiti kao sirovina umesto novih materijala.

Sirovine dobijene na ovaj način imaju dve osnovne dodatne vrednosti: nisu dobijene iz rudnika ili izvora nafte čime se štedi energija i novac potreban za proizvodnju ovih materijala i sprečeno je da opasni odnosno kancerogeni materijali iz EE otpada završe u vodi, hrani i vazduhu.

Sekundarne sirovine gvožđe, bakar i aluminijum prodaju se livnicama i železarama dok se plastika izvozi u Kinu.

DRUŠTVENA KORISNOST

Nezakonite tehnike odlaganja i recikliranja opasnog elektronskog otpada, a posebno rashladnih uređaja, dovode do curenja toksičnih ulja i gasova u eko sistem. Dok freon nepovratno uništava ozonski omotač i izaziva klimatske promene, amonijak i kancerogena ulja iz elektromotora devastiraju zemlju i vodu.

U novom pogonu kompanije „Jugo-Impex E.E.R.“ za reciklažu elektronskog i električnog otpada, od otvaranja (septembar 2012. godine) reciklirano je oko 60.000 frižidera. Da su ovi frižideri završavali na deponijama iz njih bi u atmosferu bilo emitovano šest tona freona. Umesto toga sav taj po prirodu štetan gas, uskoro će biti uništen u specijalnoj fabrici u Nemačkoj.

Niški „Jugo-Impex E.E.R.“ se reciklažom bavi već 25 godina a poslednje 2,5 godine reciklira i elektronski i električni otpad. U 2012. godini niška kompanija sakupila je ukupno 6.000 tona elektronskog i električnog otpada, a reciklirala 5.500 tona, dok je tokom 2011. godine kroz pogon kompanije prošlo 2.200 tona elektronskog i električnog otpada.

Uvođenjem „MeWa“ kombinovanog postrojenja za reciklažu, reciklaža se u niškom preduzeću povećala dva puta, sa 300 na 600 tona na mesečnom nivou.

Novo postrojenje kompanije značajno će doprineti razvoju društvene svesti o reciklaži, ponovnoj upotrebi sirovina i zaštiti prirode od opasnih materija.

Sam proces reciklaže je usmeren na zaštitu životne sredine, a novo postrojenje kompanije zadovoljava najstrožije standarde za reciklažu elektronskog otpada. Proces proizvodnje, ali i celokupnog poslovanja zadovoljava standarde ISO 9001 i ISO14001, a postrojenje je i u procesu dobijanja CE znaka za kvalitet.

Samim procesom se odvaja opasan od neopasnog otpada, čime se na legalan i društveno odgovoran način zbrinjava otpad i čisti životna sredina. Takođe doprinosi i štednji energije (nema trošenja energije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te procese prati, a dobija se dodatna energija sagorevanjem materijala koji se ne recikliraju).

Projekat ima i značajan lokalni doprinos. Otvaranjem postrojenja posao je dobilo 120 radnika, dok sakupljačku mrežu čini 3000 kooperanata.

FINANSIJSKI POTENCIJAL

Prihodi koji se reciklažom ostvaruju su dvojaki: prihodi od podsticajnih sredstava koje isplaćuje država a dobijaju se po osnovu tretirane količine električnog i elektronskog otpada i prihodi koji se ostvaruju prodajom dobijenih u procesu reciklaže sekundarnih sirovina.

Uvođenjem „MeWa“ kombinovanog postrojenja za reciklažu, reciklaža se u niškom preduzeću povećala dva puta. Ranije se recikliralo 300 tona elektronskog (opasnog) otpada, a sada je ta količina povećana na 600 tona na mesečnom nivou. Ovakvo povećanje obima tretiranog elektronskog i električnog otpada dovelo je do povećanja EBITDA na 19%. Povećanje obima reciklaže kao i poboljšani kvalitet reciklata dobijenih mašinskom reciklažom doveli su do višestrukog povećanja prodaje, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu, pa tako „Jugo-Impex E.E.R.“ doo izvozi svoje proizvode, odnosno reciklate, na tržište Slovenije, Kine i Belgije.

Projekat je doprineo da „Jugo-Impex E.E.R.“ ima preko 65% „market share“-a, što ga čini liderom za reciklažu elektronskog i električnog otpada na Balkanu. Međutim, to ne znači da su mogućnosti za proizvodni i finansijski razvoj reciklaže većim delom iskorišćene. Svake godine se količina električnog i elektronskog otpada u svetu povećava za 5% na godišnjem nivou, a samim tim i mogućnosti za finansijski prosperitet.

Takođe, partnerstvo sa renomiranom kućom „MeWa“ otvorilo je vrata za međunarodnu saradnju i povezivanje sa partnerima iz inostranstva čime se otvorila i mogućnost razmene znanja i iskustva.

Ukoliko je postrojenje za reciklažu kompanije „Jugo-Impex E.E.R“ Vaš favorit za investiciju godine, glasanje možete obaviti na oficijalnom sajtu nagrade „Aurea„.

Komentari (0)

Tags: ,

MIHAJLOVIĆ: Dogovoren način isplate reciklerima u Srbiji

Poslato na 01 mart 2013 od admin


| Izvor: Tanjug
Zorana Mihajlović

Ministarka energetike Zorana Mihajlović izjavila je danas da je dogovoren način isplate sredstava reciklažnoj industriji u Srbiji i da će jedan deo biti isplaćen u obveznicama, a drugi iz budžeta resornog ministarstva.

Mihajlović je novinarima rekla da je cilj da se reciklažna industrija stimuliše i ojača i da će reciklerima biti isplaćena sredstva po ugovorima koje su imali sa Fondom za zaštitu životne sredine, a koji je ukinut, kako bi nastavili nesmetano da rade.

- Sa Ministarstvom finansija napravljen je dogovor kako će to biti isplaćivano i recikleri će moći da budu sigurni da ne samo da će im biti isplaćen novac po ugovorima, nego i da će moći da nastave svoje poslove u ovoj, ali i narednim godinama jer je cilj da nam reciklažna industrija bude prioritet – kazala je Mihajlović novinarima u Vladi Srbije nakon potpisivanja Memoranduma sa Republikom Srpskom.

Ona je podsetila da je Fond za zaštitu životne sredine ukinut i da su sve nadlženost i aktivnosti koje je on imao prebačene na Ministarstvo energetike.

Takođe je rekla da postoje ograničavajući faktori kada je u pitanju budžet za ovu godinu, kao i dugovi Fonda u iznosu od oko 5, 5 milijardi dinara zbog ugovora koji su potpisani u vreme raspisivanja izbora i formiranja nove Vlade prošle godine.

Predstavnici reciklažne industrije upozorili su ranije da je nakon ukidanja Fonda za zaštitu životne sredine prestalo finansiranje i da firme koje se bave reciklažom ne dobijaju predviđena sredstva.

Komentari (0)

Tags: ,

Opština Bačka Palanka i „Greentech“ potpisali protokol o dugoročnoj saradnji na promociji reciklaže

Poslato na 14 februar 2013 od admin


Četvrtak, 14. 02. 2013.|10:46 | Izvor: eKapija
Klement Hung, Bojan Radman i Mihail Mateski

Predsednik Opštine Bačka Palanka Bojan Radman i direktor preduzeća za reciklažu plastike „Greentech“ Mihail Mateski potpisali su protokol o saradnji na promociji primarne selekcije otpada u domaćinstvu i reciklaže u toj opštini.

Preduzeće „Greentech“ će u naredne 3 godine kontinuirano sprovoditi edukativne kampanje usmerene na podizanje ekološke svesti građana Bačke Palanke, a opština će pružiti institucionalnu podršku ovim aktivnostima. Potpisivanjem ovog protokola zvanično je započela realizacija projekta „Planeti pomaži u reciklaži“, u okviru kog će se sprovoditi edukativne radionice na temu zaštite životne sredine u osnovnim i srednjim školama na teritoriji opštine Bačka Palanka u kojima će učestvovati približno 1.500 učenika.

U okviru ove kampanje „Greentech“ će donirati namenske kontejnere za odlaganje ambalažnog PET otpada školama uključenim u projekat i omogućiti učenicima da u svojoj školi odlažu ambalažni otpad i tako ga upućuju na reciklažu.

Svi učenici škola na teritoriji opštine Bačka Palanka imaće mogućnost da učestvuju u nagradnom konkursu pod nazivom „Moja planeta – moj problem“ za najbolju fotografiju, likovni rad i foto strip na temu zaštite životne sredine.

Prilikom potpisivanja ovog protokola predsednik opštine Bojan Radman je naglasio da su nove investicie „Greentech“-a, u prvo postrojenje u Srbiji za proizvodnju RPET-a (reciklirani granulat za proizvodnju novih PET boca) i proizvodni pogon za reciklažu polietilena kojima se planira zaposlenje novih 100 radnika, projekt od izuzetnog značaja, a kampanja koju „Greentech“ namerava da sprovede način da se napune kapaciteti novih pogona fabrike za reciklažu.

Direktor Mihail Mateski je izjavio da očekuje da nova postrojenja budu završena u narednih 6 meseci i istakao da je potpisivanje ovog protokola o saradnji logična nadogradnja postojeće saradnje između Opštine Bačka Palanka i „Greentech“-a.

Potpisivanju protokola prisustvovao je i Klement Hung, predsednik upravnog odbora „Green Grupe“, čija je članica „Greentech“ Novi Sad. On je izjavio da je ponosan što ima priliku da učestvuje u ovom događaju, jer je za „Green“ grupu osim ekonomskog aspekta poslovanja aspekat zaštite životne sredine od izuzetnog značaja.

- Delatnost „Green grupe“ doprinosi smanjenju otpada, očuvanju životne sredine, štednji prirodnih resursa i energije, a građani su ključni partneri na ovom poslu. Sinergija građana i reciklažne industrije doprinosi održivom razvoju. Zato se „Green grupa“ u okviru svojih promotivnih aktivnosti intenzivno bavi edukacijom građana, pogotovo dece i mladih i iskreno mi je zadovoljstvo što će uz podršku Opštine Bačka Palanka „Greentech“ Srbija u naredne 3 godine i pored svih angažmana na izgradnji novih proizvodnih pogona, pažnju posvetiti i društveno odgovornom radu u zajednici – istakao je Hung.

Komentari (0)

Tags: ,

Ekostar pak u 2013. ulaže dva miliona evra u sakupljače

Poslato na 14 oktobar 2012 od admin


Operater za upravljanje ambalažnim otpadom Ekostar pak iz Beograda planira da u 2013. godini uloži 1,5 do dva milona evra u opremanje i širenje mreže sakupljača, najavio je danas direktor tog preduzeća Vojislav Stanković.

Stanković je agenciji Beta rekao da je jedan od ciljeva tog ulaganja da mreža upravljanja ambalažnim otpadom postane efikasnija i dostupnija građanima.

 

 

„Planovi ulaganja vezani su za postizanje nacionalnog cilja za recikliranje ambalažnog otpada“, kazao je Stanković i dodao da će 2013. morati da se reciklira 23 odsto od ukupno plasiranog ambalažnog otpada, što je sedam odsto više nego ove godine.

 

On je kazao da bi sledeće godine trebalo da se poveća i broj zaposlenih u 60 malih samostalnih sakupljača koji prikupljaju ambalažu za Ekostar pak, kod kojih trenutno radi od 10 do 20 ljudi.

 

Prema njegovim rečima, u poslednjih godinu i po dana Ekostar pak je u opremu za sakupljače uložio 1,5 miliona evra za kupovinu kanti, kontejnera, vozila, presa i vaga.

Komentari (0)

Tags: ,

Otvaranje novih centara za recikalžu

Poslato na 10 oktobar 2012 od admin

Beta | 10. 10. 2012. – 11:52h | Komentara: 2

Prioriteti Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine su povećanje energetske efikasnosti i otvaranje novih centara za reciklažu, rekla je ministarka Zorana Mihajlović.

Ona je na otvaranju medjunarodnih sajamova ekologije i energetike na Beogradskom sajmu kazala da su prioriteti izgradnja novih elektroenergetskih i drugih infrastrukturnih objekata, korišćenje obnovljivih izvora energije i smanjenjenje adminstrativnih procedura.

 U zaštiti životne sredine prioriteti su otvaranje novih reciklažnih centara i smanjenje emisije štetnih gasova“, rekla je Mihajlović.

 Ona je kazala da će investicije u energetiku pomoći otvaranje novih radnih mesta.

 Otvaranju sajmova energetike i ekologije prisustvovao je i predsednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović. Sajmovi traju do petka, 12. oktobra, a na te dve manifestacije predstaviće se 250 izlagača iz 18 zemalja regiona, Belgije, Rusije,
Nemačke, Kanade. 

 Zemlja-partner sajmova ove godine je Češka koja predstavlja 24 firme, a posebne izložbe imaće izlagači iz Rumunije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Komentari (0)

Tags: ,

Za stari uređaj i do 2.500 dinara

Poslato na 11 jun 2012 od admin


Stare šporete, veš mašine, televizore, kompjutere i druge električne uređaje koji već godinama skupljaju prašinu, građani danas do 18 sati mogu doneti na plato ispred opštine Novi Beograd i za njih, od Reciklažnog “BIS” centra, dobiti novac.

Najviše se može zaraditi od velikog, starog zamrzivača sa zapreminom većom od 300 litara koji će kućni budžet dopuniti sa 2.500 dinara.

 

 

Za manje frižidere i zamrzivače dobija se od 1.000 do 2.000 dinara, a slično vrede i stare klime, veš mašine i šporeti.

 

Najjeftinije su mikrotalasne i monitori čija reciklažna vrednost iznosi 500 dinara.

Akcija pod nazivom “Do plaže, preko reciklaže” organizuje se povodom Svetskog dana zaštite životne sredine, 5. juna, i akcije “Veliko spremanje Srbije”.

 

Dodatne informacije svi zainteresovani mogu dobiti pozivanjem besplatne eko-linije: 0800 333 033.

Komentari (0)

Advertise Here
Advertise Here

U vezi sa...

Edukaplus na Fejsbuku

Partneri

Više znanja!
cpm
taur
PREDUZETNIK.rs