Širi se futoški kupus – Povrtari ugovaraju sadnju povrća sa sertifikatom zaštićenog geografskog porekla, prijavilo se 35 proizvođača Ponedeljak, 07. 03. 2016.|08:55 | Izvor: Novosti Ilustracija Futoški kupus, zasad jedino povrće sa zaštićenim geografskim poreklom u Srbiji, koje se sve više gaji i van granica naše zemlje, ove godine bi, kako najavljuje Goran Puača, predsednik Udruženja „Futoški kupus“, trebalo da zauzme za trećinu više površina nego prošle godine. Udruženje „Futoški kupus“, kako navodi Puača, počelo je ugovaranje sadnje kupusa za ovogodišnju sezonu, u kojoj očekuje da će zauzeti 30 hektara. – Verujem da će naše udruženje ove godine ugovoriti proizvodnju sa najmanje 35 proizvođača – najavljuje Puača. – Nadamo se da će i prinos biti dobar, ali, o tome je sada teško govoriti, pošto se proizvodnja tek ugovara. Puača napominje kako je proizvodnja sertifikovanog kupusa prošle godine ugovorena sa 32 proizvođača, koji su ga gajili na oko 20 hektara. – Proizvodnja futoškog kupusa dostigla je gotovo 440.000 kilograma najkvalitetnijih glavica – precizira Puača. – Kao kiseli kupus, plasirano je nešto više od 261.000 kilograma. Uz ovaj, sertifikovani, u našem ataru, računamo, rodilo je još oko 100.000 kilograma kupusa, ali hibridnog. Puača napominje kako bi interesovanje proizvođača bilo veće kada bi država određenim merama podstakla proizvodnju sertifikovanog povrća. – Imamo, istina, podršku za finansiranje sertifikacije kupusa, ali, to je sve. Bilo bi dragoceno kada bi država dala određene subvencije po hektaru ili po količini proizvedenog kupusa sa zaštićenim poreklom. Tada bi se mnogo naših komšija odlučilo da poveća površine kupusa po kom je naše mesto postalo poznato, i time, imali bismo više šanse da ga plasiramo na zahtevna tržišta. Zasada je, kako navodi Puača, oko 20% futoškog kupusa s oznakom geografskog porekla prodato na tržištu EU, pre svega Nemačke, Austrije, Švedske, a stigao je i do Australije i Novog Zelanda. – Gde god ima naših ljudi, s njima je stigao i naš kupus – kaže Puača. – Predstoji nam, međutim, još ozbiljnog posla, kako bi i sa kvalitetom našeg kupusa upoznali i pripadnike drugih naroda. – Zbog lakše popularizacije našeg proizvoda, ali i tradicionalnih, sertifikovanih proizvoda kojima Srbija može da se ponosi, osnovali smo, nedavno, udruženje „Original Srbija“ – ističe Puača. – Uz nas, sa futoškim kupusom, tu su i udruženja proizvođača leskovačkog ajvara, sremskog kulena, homoljskog meda, lipovog meda sa Fruške gore, sjeničkih jaganjaca… Nezamenji za sarmu Pravi futoški kupus ima manje žile, belji je i kad se preseče rastresit je, odnosno, glavica nije zbijena kao hibridna. Puača dodaje da ga je mnogo teže proizvesti nego hibridne sorte, ali i da je, za razliku od hibrida, neuporedivo kvalitetniji, ukusniji, lakše se kiseli i, što je najvažnije, zdrav je i lekovit, a naravno, i nezamenjiv kao sastojak sarme.

Širi se futoški kupus – Povrtari ugovaraju sadnju povrća sa sertifikatom zaštićenog geografskog porekla, prijavilo se 35 proizvođača
| Izvor: Novosti

Ilustracija Futoški kupus, zasad jedino povrće sa zaštićenim geografskim poreklom u Srbiji, koje se sve više gaji i van granica naše zemlje, ove godine bi, kako najavljuje Goran Puača, predsednik Udruženja „Futoški kupus“, trebalo da zauzme za trećinu više površina nego prošle godine.

Udruženje „Futoški kupus“, kako navodi Puača, počelo je ugovaranje sadnje kupusa za ovogodišnju sezonu, u kojoj očekuje da će zauzeti 30 hektara.

– Verujem da će naše udruženje ove godine ugovoriti proizvodnju sa najmanje 35 proizvođača – najavljuje Puača. – Nadamo se da će i prinos biti dobar, ali, o tome je sada teško govoriti, pošto se proizvodnja tek ugovara.

Puača napominje kako je proizvodnja sertifikovanog kupusa prošle godine ugovorena sa 32 proizvođača, koji su ga gajili na oko 20 hektara.

– Proizvodnja futoškog kupusa dostigla je gotovo 440.000 kilograma najkvalitetnijih glavica – precizira Puača. – Kao kiseli kupus, plasirano je nešto više od 261.000 kilograma. Uz ovaj, sertifikovani, u našem ataru, računamo, rodilo je još oko 100.000 kilograma kupusa, ali hibridnog.

Puača napominje kako bi interesovanje proizvođača bilo veće kada bi država određenim merama podstakla proizvodnju sertifikovanog povrća.

– Imamo, istina, podršku za finansiranje sertifikacije kupusa, ali, to je sve. Bilo bi dragoceno kada bi država dala određene subvencije po hektaru ili po količini proizvedenog kupusa sa zaštićenim poreklom. Tada bi se mnogo naših komšija odlučilo da poveća površine kupusa po kom je naše mesto postalo poznato, i time, imali bismo više šanse da ga plasiramo na zahtevna tržišta.

Zasada je, kako navodi Puača, oko 20% futoškog kupusa s oznakom geografskog porekla prodato na tržištu EU, pre svega Nemačke, Austrije, Švedske, a stigao je i do Australije i Novog Zelanda.

– Gde god ima naših ljudi, s njima je stigao i naš kupus – kaže Puača. – Predstoji nam, međutim, još ozbiljnog posla, kako bi i sa kvalitetom našeg kupusa upoznali i pripadnike drugih naroda.

– Zbog lakše popularizacije našeg proizvoda, ali i tradicionalnih, sertifikovanih proizvoda kojima Srbija može da se ponosi, osnovali smo, nedavno, udruženje „Original Srbija“ – ističe Puača. – Uz nas, sa futoškim kupusom, tu su i udruženja proizvođača leskovačkog ajvara, sremskog kulena, homoljskog meda, lipovog meda sa Fruške gore, sjeničkih jaganjaca…

Nezamenji za sarmu

Pravi futoški kupus ima manje žile, belji je i kad se preseče rastresit je, odnosno, glavica nije zbijena kao hibridna. Puača dodaje da ga je mnogo teže proizvesti nego hibridne sorte, ali i da je, za razliku od hibrida, neuporedivo kvalitetniji, ukusniji, lakše se kiseli i, što je najvažnije, zdrav je i lekovit, a naravno, i nezamenjiv kao sastojak sarme.

Pročitajte takođe

PALMA: Otvaranje fabrike aviona u Jagodini početkom novembra 2017.

PALMA: Otvaranje fabrike aviona u Jagodini početkom novembra 2017. Dragan Marković Palma U gradu na …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *